BANJALUKA - Tridesetosmogodišnji Milan J. iz Banjaluke, 12 godina poslije rata u BiH, još osjeća njegove posljedice, boreći se i danas sa duhovima rata, stalno proživljavajući strahote koje je tada doživio.
Milan, koji je 1992. kao student Banjalučkog univerziteta regrutovan zajedno sa još 2.500 mladića u Studentsku brigadu, boluje od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
"Imao sam nepunu 21 godinu kada sam se iz studentske klupe i toplog doma probudio na bihaćkom ratištu. Kao i većina mojih kolega koji su tog jutra stigli u Bihać bio sam odslužio vojsku, ali nikada do tada nisam bio u borbi. Nosio sam pušku koja je nosila mene i glumio pješadinca. Ono što sam tamo vidio i doživio nikada ne bih poželio da iko više vidi i doživi", priča Milan.
Poslije završetka rata, kaže on, pokušao je da se vrati na fakultet, ali potpuno bezuspješno. Zaposlio se kao noćni čuvar.
"Kada bih ostao sam uvijek sam osjećao strah, koji se vremenom pretvorio u depresiju i ljutnju, pa sam prestao raditi", nastavlja svoju priču Milan. Nije mogao dovoljno ni da spava, ni da jede.
"Čak i kad sam pokušao da prestanem razmišljati o ratu i dalje sam imao noćne more. Bio sam zbunjen i nisam znao gdje da odem po pomoć. Na kraju sam poslušao majku i otišao psihijatru koji je rekao da je to PTSP, sa kojim se i danas borim", kaže Milan.
Istraživanje uticaja ratnih i postratnih stresova i trauma na mentalno zdravlje ratnih veterana RS, koje je krajem 2007. godine sprovedeno na uzorku od 533 ratna veterana, pokazalo je da njih 45,4 odsto boluje od PTSP-a.
"Dosta je prisutna i depresija, samo šest odsto nije depresivno. Osim toga, visok je stepen anksioznosti i paničnih poremećaja. Alarmantna je i činjenica da skoro dvije trećine ispitanika koristi alkohol", rekla je Ljiljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje RS na jučerašnjem okruglom stolu o PTSP-u održanom u Banjaluci. Kako je zaključeno, niko ne zna tačan broj ljudi koji boluje od ove bolesti, jer mnogi od njih to kriju.
Lakićeva je dodala da veliki broj ispitanika ima i različite vidove tjelesnih poremećaja.
"Nažalost, tačan podatak koliko je ratnih veterana izvršilo samoubistvo ne postoji, ali treba uzeti u obzir da, po nekim parametrima, 70 odsto depresivnih ljudi razmišlja o suicidu. To ne znači da će oni počiniti suicid, ali prosto razmišljaju o besmislu života i kako bi možda bilo bolje da ga nema", upozorila je Lakićeva.
Istraživanje je, dodala je ona, sprovedeno kako bi pomoću ovih podataka suzbili posljedice PTSP-a.
"Ovim ljudima mora biti vraćeno povjerenje u sistem, prije svega ako dobiju posao ili budu stambeno zbrinuti", napomenula je Lakićeva.
Dragan