SARAJEVO, BANJALUKA - Dejton 2, nužnost i potreba unutrašnjeg preuređenja ili proces koji bi dodatno destabilizirao državu, pitanje je koje već drugi dan zaokuplja javnost, ali i ključne politike u BiH.
Naime, lavinu reakcija izazvala je vijest o tome da je Majkl Tarner, američki kongresmen i bivši gradonačelnik Dejtona, u pismu američkom državnom sekretaru iskazao zabrinutost za situaciju na Balkanu te istakao nužnost potpisivanja Dejtona 2, "što bi pokrenulo proces pomirenja u regiji".
Prve reakcije su bile očekivane, od potpunog odbacivanja ove ideje, rezerve, pa do podrške jednom ovakvom mogućem procesu, a slični stavovi iskazani su i danas.
Miro Lazović, jedan od članova bh. delegacije u Dejtonu 1995, smatra da su BiH nužne ustavne promjene, bilo kroz Dejton 2 ili na neki drugi način.
"Kongresmen Tarner je svojim pismom državnom sekretaru glas razuma nakon haških presuda i osuđenih politika Srbije i Hrvatske prema BiH.
Dakle, promjene su neminovne, i očekujem veće učešće američke administracije u postizanju rješenja koje će od BiH konačno napraviti stabilnu i funkcionalnu državu na putu ka EU", ističe Lazović.
Upravo suprotan stav zagovara Igor Crnadak, šef bh. diplomatije, koji se nedavno susreo s Vesom Mičelom, novim pomoćnikom državnog sekretara SAD za Evropu.
"Mislim da će politika koju će voditi nova administracija, a što je i meni potvrdio gospodin Mičel, biti ona koja nastavlja da poštuje Dejtonski sporazum, unutrašnje uređenje u BiH. Nama u RS je najvažnija dejtonska struktura i pozicija RS, i mislim da će to nastaviti da ima podršku Vašingtona", izjavio je Crnadak tokom nedavnog druženja s novinarima.
I analitičari nemaju jedinstven stav. Sarajevski profesor Asim Mujkić smatra da su neophodni zahvati u Dejtonu, navodeći da on najprije nije u skladu s evropskim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama.
"Ti dijelovi treba da budu transformirani, bez obzira na raspoloženje političkih elita. I sam sam bio zagovornik unutrašnjeg dogovora, međutim, danas u Beogradu i Zagrebu naprosto ne postoji dobra volja za ravnopravnim i dobrosusjedskim odnosima, a to podržavaju i dijelovi bošnjačke političke elite, jer jako dobro žive u ovom stanju", ističe Mujkić.
Mostarski profesor Slavo Kukić, također, smatra da BiH treba drugi ustavni ustroj, no i poručuje da "nijedan sam od sebe nije svemoćan".
"I ovakav Dejton pruža solidne osnove za promjene, ali se to ne koristi. Naime, niti jedan ustroj ne može učiniti ništa u ambijentu u kojem imate etno-nacionalne filozofije koje isijavaju mržnju. Dakle, ako svijet želi izvršiti pritisak, onda on mora ići u smjeru racionalne organizacije BiH i stavljanja van snage fašisoidnih filozofija", poručuje Kukić.
Tanja Topić, politički analitičar, smatra da bi bilo izuzetno teško postići unutrašnju saglasnost za neki novi Dejton 2.
"Mislim da bi to moglo dovesti do daljih unutrašnjih trvenja, jer u BiH ne postoji minimalni konsenzus i najmanji zajednički imenitelj u njenom funkcionisanju. Mislim da bi u tom eventualnom otvaranju Pandorine kutije svaka etnonacionalna strana nastojala izvući maksimum samo za sopstvenu etničku skupinu, a kako su ti ciljevi dijametralno različiti, čini mi se, iako zvuči paradoksalno, da bi se išlo u dalju razgradnju države", kaže Topićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.