SARAJEVO, BANJALUKA - Dejtonski mirovni sporazum, kojim je zvanično okončan troipogodišnji rat u BiH, donio je mir u državi i obezbijedio stabilnost u regionu, te utvrdio odnose u BiH, zahvaljujući kojima u proteklih 15 godina na domaćim prostorima nije bilo sukoba, smatra većina političkih zvaničnika i analitičara u BiH, ocjenjujući stanje u državi 15 godina nakon potpisivanja Dejtona.
Dejtonski sporazum, 21. novembra 1995. godine, parafirali su tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević i time je zvanično završen rat u BiH koji je trajao od 1992. do 1995. godine.
Petnaest godina kasnije, niko od potpisnika sporazuma nije živ, original dokumenta je izgubljen, a bh. političari i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji. Sporazumom, koji je parafiran u vojnoj bazi "Rajt-Peterson" u američkom gradiću Dejton poslije tronedjeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD, BiH je podijeljena na dva entiteta - FBiH i RS.
Obaveze: Sporazum, parafiran u Dejtonu, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su potpisali tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. godine, u Parizu.
Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN-a, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma isključivo na miroljubiv način.
Uprkos stalnim osporavanjima sprovođenja Dejtona od strane političara iz FBiH, do sada je većina dejtonskih odluka ipak implementirana.
Neosporno je da se BiH učvrstila kao nezavisna država te ojačala svoj međunarodni položaj. Međutim, suprotstavljeni stavovi entitetskih predstavnika vlasti oko poštovanja Dejtona, odnosno spremnost političara iz RS da dosljedno poštuju dejtonske odluke i stav političara iz FBiH i pojedinih međunarodnih predstavnika koji ukazuju na potrebu revizije Dejtona, ipak osporavaju efikasniji napredak zemlje u mnogim oblastima.
Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, smatra da je Dejtonski sporazum budućnost BiH, te da je BiH najbolja onakva kakva je predviđena Dejtonom.
"Taj zaključak donosim zbog neracionalne promjene nekih dijelova Dejtonskog sporazuma. Svjesni smo svi da je pod pritiskom međunarodne zajednice i nametanjem određenih odluka visokog predstavnika BiH promijenjen dio dejtonskih određenja", istakao je Radmanović povodom obilježavanja 15. godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
On dodaje da ima i onih koji svih 15 godina osporavaju čitav sporazum, ali da su vlasti, bez obzira na neslaganja, ispunjavale i ispunile najveći dio svih aneksa iz Dejtonskog sporazuma.
"Dejtonski sporazum nije donio samo mir u BiH i obezbijedio stabilnost u zemlji, kao i relativnu stabilnost u regionu, već je utvrdio i odnose u BiH koji su joj omogućili da 15 godina funkcioniše. Ti odnosi su različito prihvaćeni i danas u raznim dijelovima BiH, ali ne smatram to kao neki čudan pogled na Dejton, nego željom da se bolje organizuje BiH", istakao je Radmanović.
Značajan iskorak: Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, ističe da je BiH u postdejtonskom periodu napravila značajan iskorak i sprovela mnogo dobrih reformi, ali da postoje i reforme koje nisu dale rezultate.
"Samim tim što smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, postali nestalni član Savjeta bezbjednosti UN-a, dobili status u MAP-u i viznu liberalizaciju - znači da smo dosta uradili. Niko neće da govori o propalim reformama. Naš problem leži u unutrašnjoj neiskrenosti", rekao je Špirić.
Da je Dejtonski sporazum jedini mogući osnov postojanja i opstanka BiH, smatra Milorad Dodik, predsjednik RS, koji upozorava da bi "raspakivanje" tog sporazuma značilo i "raspakivanje" BiH.
Dodik je ocijenio da je "Dejtonski sporazum, bez sumnje, najuspješnije sproveden mirovni sporazum u svijetu nakon Drugog svjetskog rata".
"Petnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u BiH neprekidno vlada mir. Nema etničkog nasilja. U BiH, 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u miru žive do tada zaraćeni narodi", kaže Dodik.
Međutim, kako ističe, Dejtonski sporazum nije samo zaustavio rat u BiH, kako to neki vole da predstave, već je uspostavio strukturu BiH i način njenog funkcionisanja.
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, danas Bosnu i Hercegovinu vidi kao zemlju na putu oporavka i normalizacije.
"Prešli smo teži i duži dio tog puta ka statusu uređene evropske države. Prije 15 godina ovo je bila zemlja po kojoj niste smjeli putovati, zemlja zaraćenih naroda, spaljenih sela, porušenih gradova i zaustavljene privrede. Ni današnje stanje nije zadovoljavajuće, ali je neuporedivo bolje nego što je bilo prije tih 15, deset ili pet godina", ocjenjuje Izetbegović.
On dodaje da nikada neće svi biti zadovoljni, ali da ogromnu većinu naroda zanima mir, bezbjednost, ravnopravnost, bolje plaćen posao, bolje zdravstvo, školstvo, efikasnija administracija, policija, sudstvo i druge oblasti.
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, ocjenjuje da je Dejtonski sporazum osnova svih odnosa na ovim prostorima i da u ovom momentu drugog kompromisa ili dogovora nema na vidiku.
Normalizacija odnosa: On je rekao da 15 godina nakon njegovog potpisivanja, Dejtonski sporazum vidi kao nešto što je veoma dobro, zbog čega se i 21. novembar obilježava kao republički praznik. Radojičić je dodao da se taj dan u RS doživljava, ne samo kao trenutak kada je zaustavljen rat, već i kao dan koji je uspostavio korektne odnose u regionu.
Aleksandar Bocan Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH, smatra da je teško pronaći primjer tako uspješnog mirotvornog procesa i implementacije mirovnog sporazuma kao što je to slučaj sa Dejtonskim sporazumom.
On naglašava da je "u BiH uspostavljen mir i da se stanje neprekidno stabilizuje", te da je "položen temelj u osnovu procesa regionalnog pomirenja, koji dobija na zamahu, kao i proces potpune normalizacije odnosa između balkanskih država".
Sporazum, koji je uspostavio BiH kao suverenu državu sastavljenu od dva entiteta FBiH i RS, takođe je odredio međunarodne i međuentitetske granice BiH. Ustav, koji je bio dio sporazuma, odnosno njegovog Aneksa četiri i dalje predstavlja sporno pitanje oko koga se godinama neuspješno pokušavaju usaglasiti domaći predstavnici vlasti.
Krešimir Zubak, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda, koji je učestvovao u mirovnim pregovorima u Dejtonu, tvrdi da Dejtonski sporazum jeste izvršio svoju ulogu u smislu da je zaustavljen rat, ali ne i kada je riječ o ustavnom uređenju BiH.
"Zahvaljujući sporazumu vojska je povučena, uspostavljena je puna kontrola sigurnosti u BiH, ali kad je riječ o ustavnom uređenju, očigledno je da taj dio moramo mijenjati, moramo se prilagođavati zahtjevima međunarodnih asocijacija kojima želimo pristupiti", kaže Zubak.
Prema njegovim riječima, Ustav treba da bude uređen tako da nijedan narod u BiH ne bude nezadovoljan, kako bi BiH bila država u kojoj će se svi osjećati potpuno jednakopravni u svakom pogledu.
Pravni ekspert Vitomir Popović smatra da Dejtonski sporazum nije opravdao očekivanja, jer je međunarodna zajednica preko visokih predstavnika godinama vršila njegove izmjene na štetu RS, a u korist centralizacije BiH.
Da nije realno očekivati temeljitiju reviziju Dejtonskog sporazuma ili Ustava BiH, smatra i Goran Marković, predavač ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.
"Niti međunarodna zajednica ima snage da nametne neka radikalno drugačija rješenja, niti postoji saglasnost tri nacionalne elite u BiH za tako nešto", rekao je Marković, dodajući da posebno ne vjeruje u mogućnost takozvanog Dejtona dva, jer bi to vodilo produbljivanju političke krize koja u BiH traje već petnaest godina.
Miro Lazović, učesnik mirovnih pregovora u Dejtonu i potpredsjednik SDU BiH, kaže da Dejtonski mirovni sporazum, kao i svi prethodni mirovni sporazumi, ima svoj vijek trajanja.
Zajednička vizija: Mnogo manje optimistični u vezi s poštovanjem dejtonskih odluka su politički analitičari u BiH, koji kao problem navode nedostatak zajedničke vizije u BiH, koja i 15 godina nakon okončanja rata, onemogućava postizanje konsenzusa oko najvažnijih pitanja u zemlji.
Tanja Topić, politički analitičar, BiH trenutno vidi u vrlo teškoj političkoj situaciji, te ističe da je ovo prvi put, nakon toliko godina od zaključenja mira, da su ponovo otvorena i neka pitanja koja destabilizuju zemlju.
"BiH se trenutno nalazi u stanju potpune neizvjesnosti u smislu njenog unutrašnjeg uređenja i opstanka, i neke stvari koje su zapravo u nekom trenutku značile dobro rješenje, jednostavno se pretvaraju u nešto što postavlja pitanje održivosti, odnosno neodrživosti. Isključiva odgovornost za to kako će to stanje biti razriješeno je na političkim elitama", smatra Topićeva.
Problem je, govori, što BiH nema konsenzus o prošlosti, niti o budućnosti, kao ni zajednički cilj.
Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ocjenjujući stanje u BiH, navodi da budućnost naše zemlje vidi u integraciji u EU, što neće moći da bude ostvareno sve dok se Dejtonski ustav ne uskladi sa evropskim konvencijama o fundamentalnim ljudskim slobodama i pravima.
"Smatram da, u skladu s tim, treba da se uradi i novi izborni zakon koji bi poticao prekoetničko glasanje na nacionalnom nivou i vidim BiH sa dva entiteta koji će biti potpuno demokratizirane jedinice, u kojima će biti poštovana ljudska prava i slobode", kaže Mujkić.
Što se tiče izmjena Ustava, na kojima insistiraju političari iz Federacije BiH, Mujkić tvrdi da su promjene koje su nužne za funkcionisanje naše države već predviđene samim Ustavom.
"Dejtonski sporazum ispunio je osnovnu svrhu, jer je zaustavio ratna dejstva u BiH, ali nije ispunio očekivanja da će donijeti i dugoročnu političku, ekonomsku i socijalnu stabilnost zemlje", ocijenio je Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG).
On je povodom 15 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma rekao da odgovornost za to snose, kako lokalni lideri tako i međunarodna zajednica, koja je učestvovala u sprovođenju ovog mirovnog sporazuma. Latal smatra da politička, socijalna i ekonomska kriza koja se primjećuje u BiH u zadnje četiri godine i sva dešavanja nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pokazuju da nisu stvoreni preduslovi za dugoročnu samoodrživost BiH.
Da bi pozitivan trend razvoja države bio nastavljen, svi se slažu da je neophodno mnogo brže rješavati ključna pitanja, kao što su nezaposlenost i nedostatak investicija u BiH.
Arhitekta Dejtona
Ričard Holbruk, bivši međunarodni izaslanik za Balkan, kojeg većina smatra glavnim arhitektom Dejtonskog sporazuma, u oktobru 2005. godine je u Sarajevu izjavio da je Dejton zaustavio rat u BiH, ali da u njemu postoje i neke greške, nastale uglavnom zbog njegovog nesprovođenja.
Holbruku je na desetogodišnjicu potpisivanja sporazuma u Dejtonu uručena Dejtonska nagrada za mir u znak priznanja za postizanje Dejtonskog sporazuma.
OHR
Za sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma zadužen je OHR. Djelujući u okviru mandata Savjeta bezbjednosti UN-a, visoki predstavnik je najviši izaslanik međunarodne zajednice u BiH i ima velika ovlaštenja, uključujući i ovlaštenje da smjenjuje političare i donosi zakone. Njegov zadatak je i olakšavanje i koordinacija aktivnosti organizacija i agencija koje sprovode civilne aspekte mirovnog sporazuma.
Mladić još na slobodi
I petnaest godina nakon završetka rata, jedan od najtraženijih haških optuženika za ratne zločine u BiH Ratko Mladić još je na slobodi.
Haški optuženik Radovan Karadžić uhapšen je u julu 2008. godine u Srbiji i izručen Haškom tribunalu.
Nebojša Radmanović
Sporazum nije donio samo mir, već je utvrdio i odnose koji su BiH omogućili da 15 godina funkcioniše
Milorad Dodik
"Raspakivanje" Dejtonskog mirovnog sporazuma značilo bi i "raspakivanje" BiH
Bakir Izetbegović
Prešli smo teži i duži dio tog puta ka statusu uređene evropske države
Krešimir Zubak
Ustav treba da bude uređen tako da nijedan narod u BiH ne bude nezadovoljan