BANJALUKA - Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (RS) razmatraće na sjednici 15. aprila Prijedlog Deklaracije povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Osnova za predlaganje ove deklaracije je zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da Ustavni sud BiH ocijeni ustavnost pojedinih članova Zakona o praznicima RS, kojima se 9. januar utvrđuje kao Dan Republike Srpske.
Srpski poslanici u parlamentu RS podržavaju stav da se u Narodnoj skupštini RS usvoji deklaracija kao odgovor na ovaj Izetbegovićev zahtjev.
U predloženoj deklaraciji se navodi da Narodna skupština ističe da je osporavanje odredaba članova Zakona o praznicima RS u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine „isključivo politički, a ne pravno zasnovan akt, čiji je prikriveni cilj negacija legaliteta i legitimiteta RS i dejtonskog ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine“.
Narodna skupština smatra, navodi se u tom dokumentu, da su praznici RS utemeljeni na načelu „nediskriminacije i da ne ugrožavaju nacionalni i vjerski identitet i ravnopravnost ni jednog od tri konstitutivna naroda i da odgovaraju univerzalnim vrijednostima, evropskim tekovinama i iskustvima“.
Takođe, parlament naglašava „da je neprihvatljivo da se u postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredaba Zakona cijene politički i istorijski događaji zbog kojih je 9. januar određen kao Dan Republike“.
''U skladu s prethodnim, Odluka o osnivanju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine i njihova pravna dejstva, kao ni društveni i politički kontekst iz 1992. godine, ne mogu biti predmet ustavnosudske ocjene, kao ni to da se one ne mogu cijeniti sa stanovišta dejtonskog Ustava Bosne i Hercegovine koji nije postojao, pa time nije mogao ni da važi u to vrijeme, i koji je dio Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, a koji je potvrdio Republiku Srpsku i time uvažio sve okolnosti koje su nastupile do novembra 1995.'', stoji u predloženoj deklaraciji, koju će poslanici NSRS razmatrati 15.aprila.
Istovremeno, parlament podsjeća da je još 2007. proveo Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i donio novi Zakon o praznicima Republike Srpske, u okviru svojih ustavnih nadležnosti i Dan Republike odredio kao republički praznik (sekularni praznik), različit od vjerskih praznika koji su uređeni posebnim odredbama Zakona.
''Dan Republike se u Zakonu ne povezuje sa Sv. Stefanom, niti s bilo kojim drugim vjerskim praznikom, što se potvrđuje i u tačkama 36. i 38. Podneska Venecijanske komisije od 14.oktobra 2013., koja je isti sačinila na zahtjev Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu prethodno, Narodna skupština smatra da nema potrebe dalje problematizovati Dan Republike, jer bi poništenje Dana Republike ustvari bilo negiranje njenog nastanka, što je za Narodnu skupštinu neprihvatljivo'', stoji u predloženoj deklaraciji.
Takođe, Narodna skupština traži da se u postupku u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji je inicirao Izetbegović,koriste sve legalne i legitimne mogućnosti pravne i političke prirode utvrđene Ustavom, zakonom i drugim opštim pravnim aktima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Upozorava i na to da „neće ukidati Dan Republike, ukoliko bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine eventualno donio odluku kojom se član 2.b) i član 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske proglašavaju neustavnim“.
Od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine se tražii da donese zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kojim će propisati sastav, izbor, organizaciju, nadležnost i postupak kao i druga pitanja značajna za rad Ustavnog suda, odnosno o drugačijem načinu izbora trojice sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.