BRISEL, SARAJEVO - Grupa poslanika desnice u Evropskom parlamentu podnijela je krajem prošle sedmice Prijedlog rezolucije o ukidanju Evropske službe za vanjske poslove (EEAS), kojom od njenog osnivanja, u skladu sa Ugovorom iz Lisabona, rukovodi Ketrin Ešton, saznaju "Nezavisne".
Prema prvim reakcijama iz Brisela, moguće ukidanje EEAS izazvalo bi nesagledive posljedice po viziju zajedničke vanjske politike EU, koja je faktički reformirana lisabonskim ugovorom iz 2007. godine. Naime, ovim ugovorom je Evropskom parlamentu omogućen veći stepen odlučivanja, dok je EU dobila dvije nove institucije: predsjednika Vijeća te visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost (Ketrin Ešton), koji je ujedno i šef EEAS te u osnovi predstavlja jedinstvene stavove o politici EU.
Sagovornici "Nezavisnih" iz institucija EU vjeruju da je rezolucija podnesena u tempirano vrijeme, dva mjeseca pred izbore za Evropski parlament, u kojem se u narednom mandatu očekuje i povećanje broja poslanika desnice.
"Izbori za EU su u maju i upravo zbog toga će se zaoštriti polemika, pa i o ovoj rezoluciji. Svako iz svojih razloga iznosi svoje pozicije, jer će doći do novih relacija i uvezivanja novih parlamentarnih grupacija u EP", kaže Igor Davidović, ambasador pri Misiji BiH u Briselu.
Iz perspektive BiH, EEAS je značajna iz razloga jer je direktno nadređena Delegaciji EU u BiH i njenom šefu Peteru Sorensenu. Zanimljivo je da je Delegacija EU u BiH, kao i sve druge delegacije, Ketrin Ešton odgovorna administrativno kao šefu EEAS, a politički kao visokoj predstavnici za vanjsku politiku. To im, pak, pravi ogromne administrativne probleme u vezi sa finansiranjem i potpisivanjem dokumenata, no, očekivano, nisu željeli razgovarati na temu mogućeg ukidanja Službe.
"Ovo pitanje odnosi se na EEAS u cijelosti. Stoga, molimo vas da za komentar kontaktirate sjedište EEAS-a u Briselu", kazao je Endi Mekgafi, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.
No, i u Glavnom uredu EEAS u Briselu ostali su "zakopčani do grla". Maja Kocijančić, portparol Ketrin Ešton, kratko je poručila da je EEAS "obaveza koja stoji u dogovoru iz Lisabona".
Kako saznajemo od naših izvora u Briselu, sama rezolucija posljedica je sve većeg nezadovoljstva Francuske, druge najznačajnije članice EU, koja smatra da je nakon formiranja zajedničke vanjskopolitičke službe potisnuta i da ima sve manje utjecaja u EU.
"Francuska i još neke zemlje smatraju da je EEAS preuzela sve ingerencije članica EU. Smatra se da je EEAS u međuvremenu sebi uzela u nadležnost i pitanja odbrane, razvoja i sigurnosti, i da pri svemu ne iznosi koordiniran stav zemalja članica, nego istupa samostalno", kaže naš sagovornik iz sjedišta EU.
Ipak, dug je put do mogućeg ukidanja EEAS, prevashodno iz razloga što bi se u tom slučaju morao mijenjati i lisabonski ugovor, a to bi, pak, značilo da bi se sve države članice, njih 28, morale složiti i ratifikovati nove promjene te proći dugu proceduru. U tom slučaju bi se otvorile rasprave i o drugim temama iz ugovora i drugim zahtjevima za promjene, što bi, opet, neke druge države članice željele izbjeći.
Jelko Kacin iz Kluba zastupnika liberala i demokrata u EP oštar je protivnik ove rezolucije desnice, za koju smatra da je besmislena.
"Mi, istina, imamo primjedaba na dosadašnji rad EEAS, ali da bi se neke stvari poboljšale. Morate uzeti u obzir da je u predizbornoj 'vrućini' svašta moguće čuti", zaključuje Kacin.
Šta je navedeno u rezoluciji
U obrazloženju teksta rezolucije, koju su podnijeli poslanik desnice Marin le Pen (Francuska) te Filip Klajes (Belgija), navedeno je kako se uspostavilo da EU "uglavnom ne uspijeva razraditi usklađenu vanjsku politiku", a da EEAS poreske obveznike EU godišnje košta više od pola milijarde eura.
Također, navedeno je da je vođenje vanjske politike jedna od ključnih karakteristika suverenosti zemlje te da je, u slučaju potrebe, "savršeno moguće ad hok djelovanja na nivoima vlada".
Le Penova i Klajes u rezoluciji zahtijevaju stavljanje van snage Odluke o uspostavi EEAS iz jula 2010. godine te nalažu predsjedniku EP da rezoluciju proslijedi Evropskoj komisiji.