Vladama u BiH prijeti manjak u budžetu za ovu godinu jer pristižu računi za obećanja iz prošle godine koja je bila izborna, a procjene su da će manjak u budžetima kantona biti oko 130 miliona KM, upozorava izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dimitri Demekas.
`Prošle godine su gotovo svi organi vlasti u državi i entitetima i vanbudžetski fondovi imali rekordan višak prihoda, a ove godine će se to promijeniti. Druga stvar je da su vlasti prošle godine, prije izbora, isključivo u cilju predizborne kampanje odobrile određena dodatna davanja, a jedan od takvih primjera su beneficije za demobilizirane borce i to se mora platiti ove godine. To znači da će doći do povećanja rashoda, a prihodi se smanjuju i to bi moglo vlade gurnuti u novi manjak`, upozorava Demekas.
Ističe da vlade entiteta kada najavljuju višak prihoda ne vode računa o drugim nivoima vlasti i vanbudžetskim fondovima, te da zbog toga BiH treba Fisklano vijeće.
NN: Fiskalno vijeće BiH nije se sastalo više od godinu, a zakon je `negdje`: entitetske vlade tvrde da je napisan, u Vijeću ministara BiH kažu da čekaju prijedlog iz Predsjedništva BiH, a u Predsjedništvu kažu da čekaju vlade entiteta. Da li je u pitanju politička igra?
DEMEKAS: Ne znam da li je politička igra, ali vidim da problem nije u suštini zakona nego u proceduri - ko treba čemu pristupiti i ovo pitanje treba razriješiti što prije.
NN: Da li je slična situacija sa supervizijom banaka na državnom novou? Svi se slažu da u ovom procesu treba ojačati ulogu Centralne banke BiH, ali niko ne da entitetske agencije za bankarstvo?
DEMEKAS: Ovo je drugo. Fiskalno vijeće je koordinaciono tijelo, a kod supervizije banaka imate prenos ovlasti na državni nivo. No, s ekonomskog ili tehničkog aspekta niko nema ništa protiv ovog. Što se mene tiče, supervizija banaka je političko pitanje i tu dolazi do nerješivosti. Naša preporuke je da, dok se ne uspostavi jedinstvena supervizija, treba ojačati koordinaciju između postojećih agencija i CB BiH. No, za stvarnu funkcionalnost supervizije banaka je neophodno imati jednu superviziju jer jedan supervizor lakše nađe sagovornika među supervizorima u inostranstvu, a saradnja s njima je važna jer su gotovo sve banke u BiH strane banke. Istina, bolje je i ovakva supervizija nego nikakva, ali dok se ne dobije jedinstvena supervizija - posao nije završen.
NN: Raspodjela javnih prihoda je, također, problem od početka. O koeficijentima se dogovora, ali uvijek postoje optužbe da je neko nekoga pokrao?
DEMEKAS: Dogovor o raspodjeli je u interesu entiteta i ne vidim zašto bi bilo ko imao nešto protiv raspodjele.
NN: Zato što u priči o raspodjeli uvijek postoje optužbe da kroz raspodjelu neko nekoga potkrada?
DEMEKAS: Rezultat toga je da nikom nije bolje. Ja sam uvjeren da oba ministra finansija žele da se slože oko ovog pitanja. A što se tiče odvojenih računa, entiteti ih i sada imaju, samo se na te račune novac distribuira s jedinstvenog računa. Uvjeren sam da oni žele postići dogovor o raspodjeli, ali ne samo zato što oni to meni kažu, nego je to u njihovom interesu.
NN: Pomenuli ste i neophodnost ujednačavanja poreske politike i područja rada u entitetima?
DEMEKAS: Razvoj ekonomije u proteklim godinama pokazuje da su entiteti sustigli jedan drugog, što znači da je RS uhvatila korak sa FBiH. To pokazuju prosječne plate i prihod po glavi stanovnika koji se približavaju, ali ipak nema integracije između ovih ekonomija, nema ni mobilnosti radne snage, ni među entitetima ni među kantonima. Naš savjet je da se nastavi s izgradnjom jedinstvenog ekonomskog prostora, da se harmonizira zakonodavstvo kako bi se omogućila mobilnost radne snage.
NN: S obzirom na to da RS već ima nove poreske zakone, a da ih FBiH priprema, da li je bolje da FBiH `prepiše` rješenje iz RS ili da se prave nova rješenja koja svima više odgovaraju?
DEMEKAS: Ovdje je ključ poreska osnovica koju treba usaglasiti jer bi to preduzećima znatno olakšalo stvari. To je i u skladu s ovim što USAID radi u BiH - nije bitna stopa nego osnovica za oporezivanje.
Način saradnje s MMF-om do vlasti BiH
NN: Ostalo je otvoreno pitanje na koji način će BiH sarađivati s MMF-om, kroz stend baj aranžman ili konsultantske usluge?
DEMEKAS: Obje varijante mogu biti korisne. Baltičke države su u devedesetim godinama prošlog vijeka imale stend baj aranžmane i postale uspješne ekonomije, dok na primjer Slovenija nije koristila SBA, a postala je uspješna ekonomija. No, Slovenija je koristila naše konsultantske usluge, savjete, fondove, tehničku pomoć, mnogo se konsultovala... O tome treba da odluče organi vlasti u BiH.
Smanjenje roka isplate štednje loša stvar
NN: Kako komentarišete zahtjeve za više stopa PDV-a u BiH?
DEMEKAS: BiH ima određene fiskalne ciljeve koje treba da ispuni: spriječiti pojavu manjka u budžetu, napraviti prostor za prioritetne troškove u budućnosti, poput gradnje cesta, i smanjiti poreze na radnu snagu. Istovremeno postići sve ovo je teško, a ako u isto vrijeme smanjite i prihode od PDV-a to će dodatno otežati stvar.
NN: Pojavili su se i zahtjevi da se rok za povrat stare devizne štednje s 69 smanji na sedam godina.
DEMEKAS: To je jako loša ideja i mi smo savjetovali vlade da to ne rade. Sada imate zakon koji rješava ova potraživanja, u skladu s odlukom Ustavnog suda i ova vrsta poravnanja, iako je veliko opterećenje za budžet, je izvodiva.