Republika Srpska je ove godine napravila veći ekonomski napredak od Federacije BiH, posebno u oblasti privatizacije i poreske reforme, te je za iduću godinu predložila realniju projekciju budžeta, kazao je u intervjuu za "Nezavisne" Dimitri Demekas, šef Misije MMF-a.
NN: Kakvi su utisci MMF-a o ovogodišnjoj ekonomskoj situaciji u BiH?
DEMEKAS: Kada su u pitanju ekonomske politike, postoje neki ohrabrujući znaci za 2007. godinu. Prije svega je došlo do priličnog napretka u RS, gdje se ozbiljno krenulo u procesu privatizacije i reforme poreza, na putu je reforma penzijskog osiguranja, reforma javne administracije, a napravljen je i Nacrt zakona o platama.
Što se tiče FBiH, i ona pokušava da završi poresku reformu odnosno da usvoji zakone o dobiti i porezu na dohodak, što je RS već uradila. Takođe, rade na privatizaciji "Aluminija", mada taj proces nije još završen. Vlasti FBiH pokušavaju, takođe, da racionalizuje beneficije koje imaju borci i demobilisani vojnici. Tu je uočen određeni napredak.
NN: Vlade u BiH predložile su budžete za iduću godinu. Da li su oni realno sačinjeni, ima li prekomjerne javne potrošnje?
DEMEKAS: Sa vlastima smo razgovarali i o budžetima za 2008. godinu i tom smo prilikom izrazili neke bojazni. Ako zajednički sagledate budžete države, entiteta i kantona, odnosno ono što zovemo opšti vladin sektor, vidjećete da se na papiru javljaju određeni manji deficiti za 2008, nakon protekle dvije godine u kojima se bilježio suficit. S obzirom da je privreda trenutno ključna i jaka, onda se ne bi očekivalo da se baš u to vrijeme krene sa suficita ka deficitu. Naravno, ništa od toga ne mora da se ostvari, jer može doći do većih priliva prihoda, dok se rashodi obično ne materijalizuju u stoprocentnom iznosu. Ne mogu da kažem da prijeti kriza, već je prisutno više nekakvo lutanje, jer mi se čini da baš niko nema kontrolu nad tim što se dešava.
Što se tiče problema, on, bojim se, postoji u FBiH. Dok RS ima prilično realan Nacrt budžeta za 2008, Nacrt budžeta FBiH, koji je dostavljen parlamentu, za sada nije dovoljno pokriven sredstvima, što će reći da postoji rupa u budžetu. Dakle, rashodi, kako smo predvidjeli, su veći od prihoda, a poseban problem se javlja sa beneficijama koje imaju borci. Sada je iskušenje pred parlamentom FBiH da se odupre tom prijedlogu.
Mi smo zvaničnicima FBiH rekli da ako se odluče dodijeliti beneficije određenoj klasi ljudi, onda to treba da dobiju oni sa najvećim potrebama. Dakle, ne svi oni koji su učestvovali u ratu, nego samo oni koji imaju odgovarajuće potrebe.
NN: Stalno kao problem pominjete nerealna izdvajanja budžetskih sredstava za borce u FBiH, a ne i predviđena velika povećanja plata administraciji. Da li to znači da izdvajanja za administraciju nisu problem?
DEMEKAS: Ne. Pominjem borce samo zato što je procenat izdvajanja za njih ogroman u odnosu na budžet FBiH. Ono što, takođe, brine je rapidna stopa rasta plata u oba entiteta i na državnom nivou. Međutim, u RS se ulažu napori da se plate u javnom sektoru racionalizuju, odnosno postoje nastojanja da se sva davanja koja idu uz platu svedu na jedno. Tako da mi u stvari možemo da prihvatimo veliko povećanje plata kao dio reforme, odnosno dio nastojanja da se taj sistem reformiše.
NN: Dio pozicije je u državni parlament uputio prijedlog za uvođenje nulte stope PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove, hranu za bebe i još neke proizvode. Kakav je stav MMF-a o uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH?
DEMEKAS: O tome smo razgovarali i ranije. Postoje dva aspekta koja treba da se razmotre, prvenstveno šta ta promjena donosi u ekonomskom smislu koji traži najjednostavniji mogući sistem. Čim počnete da razdvajate stope ili da uvodite nultu stopu ili odgovarajuća izuzeća, onda na neki način bušite rupe na sistemu. Jedna stopa PDV-a je u ekonomskim udžbenicima opisana kao idealna situacija, iako je sitacija u mnogim zemljama daleko od idealne, ali se tom teži. Drugi aspekt promjene stopa PDV-a odnosi se na praksu u Evropskoj uniji, gdje je indirektno oporezivanje nešto što je usaglašeno i postoje norme koje moraju da se poštuju. Parlament BiH na neki način treba da se otrgne iskušenju da krene da uvodi različita izuzeća u oporezivanju.
NN: Da li tu kao veći problem vidite budući manjak prihoda ili izvjesnu mogućnost zloupotreba?
DEMEKAS: Vidjeli smo da u nekoliko zemalja gdje se uvede nulta stopa dolazi do poreskih prevara, jer ako imate izuzeće na nekoj robi, onda ljudi prijavljuju neku drugu robu pod tom robom da bi izbjegli plaćanje poreza. Postoji i druga bojazan koju ste pomenuli, a to je smanjenje prihoda. Ako ćemo gledati koji je najveći uspjeh u BiH, onda je to uvođenje PDV-a, jer je stvoren veliki priliv prihoda. To je sistem koji funkcioniše razumno dobro, tako da nije dobro da vlasti tu sad nešto mnogo petljaju i remete. Ako želite da smanjite poresku stopu, to je u redu, ali to onda treba da bude porez na rad, jer upravo ti doprinosi oporezivanja rada obeshrabruju stvaranje novih radnih mjesta i imaju negativan uticaj na ekonomiju.
Možete očekivati više investicija
NN: Šta će za BiH sa ekonomskog stanovišta značiti parafirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU?
DEMEKAS: Mislimo da je parafiranje sporazuma BiH i EU veoma važno i drago nam je da je konačno došlo do toga. Taj događaj je važan i sa političkih i sa ekonomskih stajališta. Kada su u pitanju politička stanovišta, to znači da je ova skorašnja kriza prestala i da je vrijeme da se ide dalje. S ekonomskog stanovišta to znači da BiH konačno može da krene da radi u pravcu ostvarivanja članstva u EU. Naravno, sam Sporazum o stabilizaciji odnosno parafiranju ne znači automatski i članstvo, jer je to dugoročan proces. U svakom slučaju, to je znak da postoji odlična ekonomska perspektiva, a sad koliko ćete vi brzo stići na željeni cilj, to će zavisi od vaših političara.
NN: Mogu li se sada očekivati veće direktne strane investicije u BiH?
DEMEKAS: Da, možete da očekujete veće strane direktne investicije. Ali treba da znate da nećete naći nijednog stranog investitora koji će doći da investira u zemlju samo zato što je ona parafirala ovaj sporazum. Sporazum je samo jedan od elemenata za uspjeh.