Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU predstavlja veliko dostignuće i uspjeh za BiH, ali pravi posao tek slijedi, smatra Dirk Lange, prvi čovjek Odjeljenja Evropske komisije, zadužen za BiH i Albaniju.
Lange, koji je ovih dana, uoči potpisivanja SSP-a, na terenu provjeravao koliko se odmaklo sa reformama neophodnim za dalji proces pridruživanja, vjeruje da vlasti BiH tek čeka posao na postepenom prilagođavanju evropskim zahtjevima. Lange tvrdi da dužina puta prema EU, međutim, ne zavisi od situacije u regionu, nastale poslije proglašenja nezavisnosti Kosova, već isključivo od samih vlasti BiH.
"Konkretno, prvi zadatak vas čeka već 1. jula, kada će BiH morati da prilagodi svoje carinske tarife za robu iz EU. To je osnovna stvar, koja će odmah stupiti na snagu, na osnovu privremenog sporazuma. Nakon toga, sporazum će ići na ratifikaciju u sve članice EU, za šta će, po našem iskustvu, biti potrebno oko dvije godine. Sporazum će u potpunosti biti na snazi tek nakon njegove ratifikacije", ističe Lange.
NN: Da li je ustavna reforma zaista uslov za dalje pridruživanje EU i očekujete li da će se o tome početi razgovarati već nakon lokalnih izbora?
LANGE: U samom sporazumu postavljeni su uslovi koje vlasti BiH treba da ispune. Istina, tu nema konkretnog zahtjeva za promjenu ustavnog uređenja zemlje, ali samo povezivanje SSP-a i ustavnih reformi je pogrešno. BiH treba efikasnu vladu i ustav jer, na primjer, da li je normalno da jedna zemlja, veličine poput vaše, ima 150 ministara? Jednostavno, to sebi ne možete priuštiti. Zahtjevi za promjenu Ustava moraju doći unutar ove zemlje, jer narod, a pogotovo civilno društvo, mora tražiti efikasniju i jednostavniju unutrašnju strukturu.
NN: Da li govorite, striktno, samo o pitanju funkcionalnosti ili o zahtjevima za radikalnu promjenu ustavnog uređenja?
LANGE: Kad govorim o smanjenju administracije, pod tim ne podrazumijevam ukidanje entiteta. O tome se uopšte ne govori.
NN: Neke zemlje, poput Poljske, čekale su i po 10 godina od potpisivanja SSP-a, gdje smo mi danas, do ulaska u EU. Hoćemo li i mi toliko čekati?
LANGE: U slučaju Poljske i ostalih istočnih zemalja, obuhvaćenih tim paketom, SSP je bio jako dobra osnova za prilagođavanje EU, i u političkom i u ekonomskom smislu. Prvog maja 2004. godine, kad su te zemlje pristupile EU, izgledalo je kao da se ništa nije desilo. Upravo to smo i željeli da postignemo - da se zemlja postepeno prilagodi na način da se sam ulazak u Uniju i ne osjeti. Nije važan datum kada će neko postati član EU, već samo prilagođavanje uslovima za priključenje.
NN: Može li BiH, zajedno sa Srbijom, ići mnogo brže prema EU, zbog očiglednih implikacija koje je izazvalo jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova?
LANGE: Ne bi trebalo da se prave poređenja ni sa Kosovom ni sa Srbijom. Ovdje, svi samo gledaju šta se dešava u susjednoj zemlji, a to je velika greška. Evropa je kazala da BiH ima evropsku perspektivu, SSP će biti potpisan, a od tog dana BiH mora početi sa sprovođenjem sporazuma u djelo. To će odrediti dinamiku vašeg puta prema EU.
NN: Polje Vašeg interesa su BiH i Albanija. Možda je nezahvalno za prognoze, ali koja zemlja je bliža EU?
LANGE: Albanija je u izvjesnom smislu u prednosti, jer je SSP potpisala prije godinu i po i marljivo rade na ispunjavanju postavljenih uslova. Puna implementacija sporazuma, u njihovom slučaju, počeće već sljedeće godine. Međutim, i BiH ima određenih prednosti i sposobnosti za dalji razvoj. Zadatak obje zemlje je da obave svoju zadaću i to će ih, na kraju, odvesti u EU.
NN: Prema Vašoj procjeni, u kojem periodu bi BiH mogla dobiti status kandidata?
LANGE: Ne mogu predvidjeti kada bi BiH mogla dobiti takav status, ali procedura je takva da se s tim moraju složiti sve zemlje članice EU. U ovom trenutku, jasno je da ne postoji jedinstvena saglasnost o tome u slučaju BiH.