VAŠINGTON - Hilari Klinton, američki državni sekretar, predstavila je juče po američkom vremenu izvještaj o stanju ljudskih prava u više od 190 zemalja svijeta za 2008. godinu, a bh. vlastima se u izvještaju zamjera nedovoljno zalaganje za poštivanje ljudskih prava.
Kao problem Stejt department (SD) u izvještaju spominje napade na novinare i članove civilnog društva, policijske zloupotrebe, pretrpane i slabo kontrolisane zatvore, rasnu, vjersku i polnu diskriminaciju, opstrukciju povratka izbjeglica, mine, kao i trgovinu bijelim robljem i ograničenja prava radnika.
I u ovom izvještaju se kao negativna konotacija spominje da je general Ratko Mladić, osumnjičen za ratne zločine tokom rata, još na slobodi te da za njim traga i Sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
U posebnom poglavlju obrađeno je pitanje slobode medija i novinara, u kojem se navodi da su bila 54 slučaja kršenja prava novinara i pritisaka na medije od strane vlasti i policije, uključujući i 17 slučajeva pritisaka i prijetnji, 69 fizičkih napada na novinare i jedan slučaj negiranja pristupa informacijama. Spominju se slučajevi napada na ekipu Federalne televizije (FTV) od strane Sadika Bahtića, pripadika Stranke za BiH i državnog parlamentarca, napad na novinara "Večernjeg lista" nakon fudbalske utakmice Hrvatska - Truska, a posebno je obrađen i slučaj novinarke RT RS Danijele Dodoš iz Prijedora, koja je primila anonimnu prijetnju smrću.
Spominje se i tužba premijera RS Milorada Dodika protiv novinara FTV Bakira Hadžiomerovića, koju je sud odbacio. SD kao obrazloženje citira navode presude da je Dodik "visokorangirani političar koji mora trpiti veći nivo javne kritike od običnog građanina".
Takođe, u poglavlju medijskih sloboda kritikovan je i poglavar Islamske zajednice BiH koji je, navodi se u izvještaju, verbalno napao novinarku "Oslobođenja" optuživši je za "islamofobiju".
Medijske slobode su zagarantovane i uglavnom poštovane, mada je dio medija pod političkim uticajem, tvrde u SD.
U dijelu o nestalim osobama, spominje se da je još 11.989 osoba zavedeno kao nestali, a ističe se da je 460 osoba locirano živo.
Ljudska prava krše se i u zatvorima koji su pretrpani, a zabilježeno je i nasilje na etničkoj osnovi u ćelijama. Ženski zatvorenici drže se u dijelovima zatvora namijenjenim za muškarce, a ne postoji ni adekvatno odvajanje maloljetnih zatvorenika između 16 i 18 godina od starijih zatvorenika.
U poglavlju o sudstvu spominje se miješanje politike u rad pravosuđa i citirana je Dodikova izjava o tome da Bošnjaci ne bi trebalo da sude RS. Takođe, SD smatra da sudovi u BiH ne rade efikasno.
"Uprkos svim naporima da se ubrza sudski postupak postoji još dva miliona zaostalih predmeta od čega su pola slučajevi neplaćanja komunalnih usluga a jedna desetina su kriminalni slučajevi", navodi se u izvještaju.
Policijske organizacije uspješno su riješile nekoliko teških slučajeva uključujući i uspješno sudsko procesuiranje ubistva humanitarnog aktiviste Duška Kondora, za šta su osuđena dva počinioca.
Napominje se da je i Savjet ministara BiH u decembru donio Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, kojom je predviđeno da se slučajevi najtežih ratnih zločina procesuiraju do 2016. godine, a svi ostali slučajevi ratnih zločina do 2024. godine.
U slučajevima restitucije bilježi se napredak, ali se podsjeća da Srpska pravoslavna crkva nije dobila svoje prostore u Sarajevu, a Katolička crkva u Banjaluci potražuje veliki dio imovine koja joj je oduzeta poslije Drugog svjetskog rata, a imovinu potražuju Jevrejska zajednica i Islamska zajednica.
Takođe, u SD smatraju da je u BiH izražena socijalna diskriminacija i zlostavljanje pojedinaca na osnovu njihove etničke pripadnosti, što se posebno odnosi na Rome, od kojih većina nije uključena u obrazovni sistem. SD navodi da čak 6.000 novorođenčadi nije registrovano da su rođeni, zbog čega djeca u kasnijem periodu života imaju otežan pristup socijalnim beneficijama, od čega su većina Romi. Povratak je uglavnom regulisan, mada se zvanični brojevi razlikuju od stanja na terenu jer se mnogi vraćaju samo da obnove kuće, a nakon toga odlaze jer ne mogu naći zaposlenje, navodi se u izvještaju.
Etnički motivisani napadi na vjerske objekte su i dalje prisutni. Za slučaj požara u džamiji u Fazlagića Kuli u Gackom u izvještaju se navodi da postoji razlika između zvanične istrage, koja je pokazala da se radi o požaru, i istrage koju je provela Islamska zajednica koja je našla da je požar podmetnut. SD, međutim, navodi da istraga Islamske zajednice nije uzela u razmatranje ključne dokaze.
Posebno su još obrađena i poglavlja trgovine ljudima, prava radnika, sindikalne organizacije, kao i prava osoba sa invaliditetom, a u svim tim poglavljima zabilježene su neregularnosti.
Ni zemlje regiona ne poštuju ljudska prava
Prema Srbima i Romima je u Hrvatskoj još izraženo nasilje i diskriminacija, navodi se u godišnjem izvještaju američke vlade o stanju ljudskih prava u toj zemlji.
Između ostalog, u izvještaju za Srbiju pominju se pretjerana upotreba policijske sile, korupcija u policiji i pravosuđu, dugotrajni sudski sporovi, pritisci na novinare i organizacije za zaštitu ljudskih i svih drugih kritičara vlasti, kao i slučajevi etničke, vjerske i polne diskriminacije.
Američki Stejt department je u izvještaju za 2008. godinu o stanju ljudskih prava Sloveniji zamjerio što u njoj i dalje postoji diskriminacija građana bivše SFRJ, jer im nije dato državljanstvo.
Riječ je o oko 25.000 ljudi, zvanim "izbrisani", kojima osamostaljena Slovenija ni poslije 17 godina nije riješila pitanje statusa i tako obezbijedila osnovna ljudska prava, poput prava na rad i socijalnu zaštitu.
Na Kosovu sumrak ljudskih prava
Na Kosovu, koji Stejt department tretira kao zasebnu državu, u Izvještaju o ljudskim pravima za 2008. godinu spominje se da je stanje loše, te da postoji izražena socijalna antipatija prema Srbima.
Izraženo je etnički i politički motivisano nasilje prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nedostatak napretka u povratku izbjeglica, te velika netrpeljivost i diskriminacija prema ženama.
Prisutni su korupcija, nepravični sudski postupci, preduge zatvorske kazne, prebijanje ljudi, nepoštivanje žena, kao i socijalna diskriminacija invalida i homoseksualaca, navodi se u izvještaju za Kosovo.