BANjALUKA, SARAJEVO - Zamjenik komandanta Teritorijalne odbrane BiH Jovan Divjak je na pres-konferenciji 4. maja 1992. godine rekao da je odluku o napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu donijelo Predsjedništvo Republike BiH, jer navodno nije znalo za dogovor Alije Izetbegovića i generala Milutina Kukanjca i Luisa Mekenzija.
"Predsjedništvo nije bilo informisano o tome šta se s generalima Mekenzijem i Kukanjcem dogovorio Izetbegović, tako da je odluka Predsjedništva bila potpuno suprotna tom dogovoru. Zbog toga je konvoj zaustavljen da bi se provjerilo da li je u njemu Izetbegović. Na izričito insistiranje Izetbegovića, konvoj je propušten do Lukavice, što nije bila odluka Predsjedništva", rekao je Divjak, a prenijele su tadašnje sarajevske "Večernje novine".
U istom izdanju dnevnih novina od 5. maja 1992. godine je i tekst o zarobljavanju vojnika JNA čiji nadnaslov glasi "Sarajevo: Raja protiv vojnih specijalaca", a naslov "Papci u zamci", piše danas "Glas Srpske".
Zasluge za zarobljavanje vojnika JNA na odsluženju vojnog roka, koji su predstavljeni kao vojni specijalci, pripisuju se u tom tekstu zamjeniku komandanta Specijalne policije Zoranu Čegaru. Zanimljivo je da su u istom tekstu objavljena imena mladih vojnika koje je zarobio Čegar, a koji se nazivaju "opasnim teroristima".
Stjepan Šiber, zamjenik načelnika Glavnog štaba Armije RBiH, u izjavi koju objavljuje sarajevsko "Oslobođenje" u broju od 4. maja 1992. godine kaže da je u napadima na JNA 2. i 3. maja "ubijeno 130, a ranjeno 200 vojnika, te zaplijenjeno pet tenkova".
Zanimljivo je da u biblioteci u Sarajevu, koja je obavezna da čuva sve novine, nema sarajevskih novina koje nose datum 4. maj, dan poslije zločina u "Dobrovoljačkoj ulici".
Tuševljak: Tražimo da se istraga okonča
Stalno potenciramo i tražimo da se istraga o zločinu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu okonča, da se podigne optužnica protiv 15 lica koja sumnjičimo za to i da se provede sudski postupak, izjavio je koordinator Tima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za istraživanje i dokumentovanje krivičnih djela ratnog zločina Simo Tuševljak.
"Sve ono što je Tužilaštvo BiH zahtijevalo mi smo i ispunili i dostavili im dokumenta. MUP RS je još 1992. i 1993. godine krenuo sa dokazivanjem krivičnih djela ratnog zločina u Dobrovoljačkoj. Te aktivnosti rezultovale su službenim izvještajem 1996. godine Tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, poslije čega je predmet otišao u Hag. Iz Haga je vraćen sa oznakom 'C', što znači da nije postojalo dovoljno dokaza", rekao je Tuševljak za današnji "Glas Srpske".
On je istakao da je MUP Srpske 2005. godine ponovo krenuo u istraživanje tog djela, te da je istraga rezultovala izvještajem Tužilaštvu BiH u aprilu iste godine.
"Tada je podnesen izvještaj protiv 15 lica za koja je postojala sumnja da su počinili krivična djela ratnog zločina. U sklopu tog izvještaja, koji je napisan na 48 strana, obrađeni su 2. i 3. maj i napadi na pripadnike JNA", dodao je Tuševljak.
Prema njegovim riječima, Ejup Ganić je kao tadašnji član Predsjedništva BiH donio odluku o napadu na kolonu, a bio je i vrhovni komandant Teritorijalne odbrane BiH.
"Kao takav, neposredno je učestvovao i bio uključen u sve planirane aktivnosti u vezi sa napadom na pripadnike JNA 2. i 3. maja u Sarajevu", rekao je Tuševljak.
Beograd još 2008. raspisao potjernicu
Pravosuđe Srbije donijelo je krajem 2008. godine rješenje o određivanju pritvora penzionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka i raspisalo potjernicu za njim, koja je dostavljena MUP-u, koji radi na realizaciji, potvrdila je Srni portparolka Višeg suda u Beogradu Dušica Ristić.
"MUP preduzima dalje korake da bi to rešenje o određivanju pritvora bilo realizovano. Odgovor na pitanje da li ima Interpolove poternice za Divjakom morate tražiti od MUP-a Srbije. To vam ne mogu reći, jer sud ne raspisuje Interpolovu poternicu", rekla je Ristić sinoć povodom tvrdnji Ministarstvo bezbjednosti BiH da za Divjakom ne postoji raspisana potjernica i da nije registrovan u Interpolovim bazama podataka.
Ona je istakla da srpsko pravosuđe ima rješenje o određivanju pritvora za Divjaka i potjernicu koja je donesena u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku koji važi za teritoriju Republike Srbije.
Ristićeva nije mogla detaljnije da komentariše saopštenje Ministarstva bezbjednosti BiH da za Divjakom ne postoji raspisana potjernica, te da on nije registrovan u Interpolovim bazama podataka i istakla da na te tvrdnje može da odgovori MUP Srbije.
U MUP-u Srbije niko nije bio dostupan za komentar, dok su u Birou Interpola za Srbiju Srni rekli da nisu nadležni da daju informacije u vezi sa ovim slučajem i uputili na Viši sud u Beogradu. Za komentar nije bio dostupan ni zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.
Ministarstvo bezbjednosti BiH saopštilo je da je generalni sekretara Interpola Ronalda Nobl, 10. marta uputio nadležnim institucijama BiH pismo u kojem se navodi da za Divjakom ne postoji raspisana Interpolova potjernica.
Austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ potvrdilo je 4. marta da je Divjak uhapšen prethodne večeri, prilikom ulaska na teritoriju ove zemlje, na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisala Srbija, pod optužbom da je počinio ratni zločin nad pripadnicima JNA, u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, 1992. godine.
MUP Srbije je neposredno nakon hapšenja saopštio da je Divjak lišen slobode u Beču na osnovu međunarodne potjernice, raspisane po naredbi Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu.
Divjak je uhapšen 3. marta u Beču na zahtjev Srbije, koja ga optužuje da je odgovoran za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. i 3. marta 1992. godine. Divjaka je sud u Kornburgu 8. marta pustio iz pritvora uz kauciju od 500.000 evra, koja je plaćena iz budžeta Kantona Sarajevo, što je izazvalo negodovanje zvaničnika RS i njenih predstavnika u institucijama BiH.
Austrijsko pravosuđe juče nije zaprimilo zahtjeve za ekstradiciju Divjaka, niti od BiH, ni od Srbije, koje su najavile da će tražiti njegovo izručenje.