SARAJEVO, BANJALUKA - Banke u Bosni i Hercegovini su sve češće na meti prevaranata, koji na brojne načine pokušavaju da podignu kredite, a novac nikada ne vrate.
Osim što mnogi građani vraćaju kredite onima kojima su bili žiranti, postoji sve više slučajeva prevara banaka uz pomoć falsifikovane dokumentacije. Prevaranti u banke obično prilažu falsifikovanu dokumentaciju o zaposlenju, ličnim primanjima ili lažnu ličnu kartu, kako svoju, tako i od žiranata. Na taj način dobijaju kredit, a kada prevara bude otkrivena onda je teško utvrditi ko je zapravo digao taj kredit.
Tako je modrička policija prije nekoliko dana pokrenula potragu za osobom koja je na prevaru podigla kredit u visini od 15.000 KM u Mikrokreditnoj organizaciji u Modriči.
Ta osoba je falsifikovala potpis jednog mještanina te ga u zahtjevu za kredit navela kao jednog od žiranata. Prevarant je na taj način podigao u Mikrokreditnoj organizaciji u Modriči kredit u iznosu od 15.000 KM.
Prevareni mještanin ne samo što nije imao pojma da je uopšte bio žirant, već ga sada banka duži za 15.000 KM, koje nije ni vidio.
Istražioci tvrde da ovo, nažalost, nije jedini primjer, već da ih ima mnogo više, te da bi se takvi slučajevi čak mogli brojati i u stotinama.
U policiji pojašnjavaju da prevaranti najčešće prilažu lažne potvrde o zaposlenju, administrativnim zabranama, rekapitulaciji obračuna te uplati poreza i doprinosa na plate i druga primanja. Prilaže se i falsifikovana dokumentacija o nalozima o uplati poreza i doprinosa, falsifikovana dokumentacija drugih banaka i slično.
"Takođe, kao saizvršioci ovog krivičnog djela pojavljivala su se i odgovorna lica navodnih poslodavaca, koji su izdavali potvrde o zaposlenju i primanjima s neistinitim podacima", ističu u policiji.
Dodaju da tačan broj takvih prevara za sada nije poznat, prvenstveno zbog odnosa banaka prema istražnim organima.
"Banke pokušavaju sve same da riješe, odnosno da izvrše naplatu, otkriju kako ih je neko prevario i slično i tek onda kada im 'zapne' oko nečije adrese tada zovu policiju", pojašnjava Mersad Hasanbegović, inspektor u Odjeljenju za privredni kriminal MUP-a Kantona Sarajevo.
On navodi i slučaj od prije nekoliko godina, kada je jedan muškarac dostavio banci podatak da je zaposlen u nekoj sarajevskoj državnoj instituciji.
"Službenik banke ga je upitao za broj firme, a on je dao svoj kućni broj. Nakon nekoliko dana službenik je nazvao taj broj i javio se taj isti gospodin. Na upit da li kod njih radi taj i taj, gospodin sa druge strane je dao potvrdan odgovor. Nije prošlo dugo, kredit je odobren. To je samo jedan od stotinu slučajeva", pojašnjava Hasanbegović.
Istražioci tvrde da banke dovoljno ne provjeravaju, zbog čega se dešavalo da kredit nekome bude odobren i kada uoče problem, kao na primjer da je na papiru pečat mjesne zajednice, a ne određene firme.
"Nekolicini osoba smo odobrili namjenske kredite do pet hiljada maraka jer su nam donijeli 'uredne' dokumente. Te osobe su uplatile prve rate, ali ih poslije toga više nismo vidjeli niti im ušli u trag jer su dale brojeve telefona koji se vode na neke druge ljude, dok su firme u međuvremenu ugašene", kazao je službenik u jednoj sarajevskoj banci, koji je želio da ostane anoniman.
Da takvi slučajevi nisu rijetkost pokazuju i policijske istrage koje se svakodnevno vode zbog obmana banaka.
Samo u prošloj godini, policija RS je otkrila 154 slučaja obmana pri dobijanju kredita. Najviše tih prevara bilo je na području CJB Doboj - 43, a potom slijedi CJB Bijeljina - 31 i CJB Banjaluka - 69, dok na područjima CJB Istočno Sarajevo i Trebinje nije evidentiran nijedan takav slučaj.
U policiji navode da je najveći kredit u RS koji je podignut na prevaru iznosio 694.000 KM i to na području Bijeljine. Zatim slijede iznosi od 17.500 KM, 15.000 KM i 12.000 KM.
"Najčešći iznos koji se na prevaru podiže u bankama je od 7.000 KM, a riječ je o takozvanom brzom kreditu", ističu u policiji.
Dodaju da je na području CJB Doboj najčešća visina kredita koji su podignuti na prevaru iznosila 15.000 KM. Kada je riječ o teritoriji koju pokriva CJB Banjaluka najveći podignuti novčani iznos kredita je 30.000 KM.
U Centralnoj banci BiH, međutim, kazali su da ne raspolažu "niti je u njenoj nadležnosti da raspolaže podacima o tome koliko je banaka obmanjeno".
Na prevaru digli oko dva miliona maraka
Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu otvorilo je istragu protiv Nade Jelisavac, za kojom se dugo tragalo zbog pranja novca, obmane pri dobijanju kredita i krivotvorenja službenih isprava. Jelisavčevu su prije deset dana uhapsili pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) u momentu kada je izašla iz Nove banjalučke banke u sarajevskom naselju Pofalići. Prethodno se krila u Srbiji.
"Ona je osumnjičena da je uz pomoć 21 osobe, protiv kojih se vodi istraga, pribavila 345.000 KM protivpravne imovinske koristi. Ove osobe osumnjičene su da su od 2005. do ove godine falsifikovale dokumentaciju različitih udruženja te ih upotrijebile kod poslovnih banaka i mikrokreditnih organizacija u BiH radi dobijanja kredita koji nisu otplaćivani. Svi su osumnjičeni i za pranje oko dva miliona KM", kazao je sagovornik "Nezavisnih" koji je uključen u ovaj slučaj.
Ovjeravali dokumente krivotvorenim pečatima
MUP Kantona Sarajevo je u 2006. godini dostavio nadležnom tužilaštvu šest izvještaja protiv 21 osobe osumnjičene za krivotvorenje isprava i prevare, čime su oštetili banke za oko 300.000 KM.
"Ovjeravali su dokumentaciju neophodnu za dobijanje kredita krivotvorenim pečatima Ministarstva finansija KS, firmi 'Klas', 'Sarajevostan', 'Elekrtoprivreda'", navode u policiji. Dodaju da je prijavljena i jedna osoba koja je od devet banaka s područja FBiH podigla kredite, koje je ovjerila pečatom Zavoda za transfuziologiju FBiH, te lažnim prikazivanjem činjenica banke oštetila za skoro 80.000 KM.