BANJALUKA - Većina osnovnih i srednjih škola u RS uopšte nema ni prostor ni kadar da bi mogao biti organizovan rad školskih kuhinja, zbog čega učenici već godinama jedu samo brzu hranu za vrijeme nastave, što doprinosi povećanju broja gojaznih učenika iz godine u godinu.
Spomenka Miljković, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, kazala je da je zakonom predviđeno da škola može organizovati rad školske kuhinje, međutim, većina škola nema potreban prostor kao ni kadar za to.
"S obzirom na to da je riječ o ishrani djece, neophodno je obezbijediti i besprijekorne higijenske uslove za pripremanje hrane u školi. Sigurno je da bi školske kuhinje bile od velikog značaja za pravilnu ishranu učenika za vrijeme boravka u školi, ali se ne mogu organizovati po svaku cijenu već pod odgovarajućim uslovima i po utvrđenim standardima'', navela je Miljkovićeva.
Ona je dodala da izgradnjom novih škola i obnovom postojećih Ministarstvo stvara mogućnosti da se u dogledno vrijeme organizuje i rad školskih kuhinja.
Elvira Miljić, direktor OŠ "Nikola Tesla" iz Dervente, kazala je da je za organizovanje školske kuhinje potrebna velika novčana sredstva.
"Ja baš i nisam za organizovanje školske kuhinje jer bi trebalo i novih radnika, a za sve to treba puno novca. To je i prevelika odgovornost. Ipak se radi o ishrani djece", kazala je Miljićeva.
Milan Čobanović, direktor OŠ "Đura Jakšić" iz Podnovlja kod Doboja, kazao je da bi organizovanje školske kuhinje svakako bila dobra stvar, prvenstveno zbog zdrave ishrane djece.
"Mislim da tu i nisu potrebna nešto velika sredstva. Mi smo prije rata imali kuhinju, a imamo i kadar jer su zaposlenici te kuhinje i sada u školi i rade kao pomoćnice", kazao je Čobanović.
Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, kazao je da bi organizovanje školskih kuhinja bilo veoma dobro rješenje, kako bi djeci tokom boravka u školi bilo omogućeno da imaju zdravu hranu.
"Djeca bi tako sticala naviku i znala koja hrana je zdrava i kako se ne treba hraniti da bi se spriječile razne bolesti. Materijalna sredstva jesu problem, ali investicija u tom pravcu bi osigurala višestruku korist, i kada se tako gleda, i nije toliko skupo", kazao je Škrbić.
On je naglasio da bi na ovoj ideji trebalo da se angažuju i roditelji i lokalna zajednica jer je činjenica da je brz tempo i loš način ishrane doprinio da ima sve više gojazne djece, što će se sigurno odraziti na ukupno zdravlje stanovništva.
Prema posljednjim podacima, u RS je svako treće dijete gojazno.
Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja u Banjaluci, kazao je da je ove godine sistematski pregled oko 6.300 učenika u osnovnim i srednjim školama pokazao da su najveći problemi loše tjelesno držanje, krivljene kičme, ravna stopala, gojaznost i karijes.
"Gojaznost je posljedica stila življenja, djeca sve više sjede ispred računara, televizora, vrlo malo se bave fizčkom aktivnošću, a tome doprinosi još i nepravilna ishrana. Djeca najčešće uzimaju hranu bogatu mastima i šećerom, kao što su grickalice, slatkiši, gazirana pića", naveo je Šukalo.
On je naglasio da prekomjerna tjelesna težina u predškolskom i školskom uzrastu kasnije predstavlja rizik od pojave mnogih bolesti, a najčešće od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.