Simpatične djedice sa sedim bradama, obučene u crvena odjela sa crvenim kapama na glavama, u narodu poznatije kao Djeda Mrazevi, okupile su se u u Berlinu kako bi proslavili početak sezone i razmotrili načine na koje će mališanima širom svijeta ulepšati predstojeće novogodišnje praznike.
Kao i 60 godina unazad, u Berlinu se na godišnjem samitu Djeda Mrazeva okupilo nekoliko stotina ljudi obučenih u tradicionalne kostime omiljenog dječijeg lika. Specifičnost posljednje dvije godine svakako je i to da su za dijeljenje paketića i uveseljavanje djece angažovani i ljudi koji su ostali bez posla zbog globalne finasijske krize. Već tradicionalno, njemačka studentska organizacijama svojim članovima takođe nudi ove božićne poslove, koje mnogi studenti rado prihvataju.
Već tradicionalno u sklopu konvencije se održava i kurs na kojem se obučavaju kako da na najbolji način obraduju mališane za predstojeće praznike.
Portparol berlinskih Djeda Mrazeva izjavio je da postoje stroga pravila o tome ko može da radi taj posao tokom novogodišnjih praznika.
"Našim Djedama nije dozvljeno da piju alkohol dok dijele poklone. Oni takođe treba da budu obučeni prema pravilima. Takođe, psovanje je strogo zabranjeno, a protiv pravila je i stalno gledanje na sat", rekao je ovja portparol, koji radi u Berlinu kao Djeda Mraz već punih 20 godina.
Djeda Mrazevi su uvjereni da berlinsku djecu mogu da nauče mnogim važnim stvarima.
"Možemo da damo djetetu dobar savjet. Na primjer, loše očišćena soba je veoma problematična za anđele kada žele da videti koje igračke djeci nedostaju. Mogli bi da padnu preko igračke, pa ne bi mogli da dijele poklone za Božić jer su u bolnici", složni su berlinski Djeda Mrazevi.
Lik Djeda Mraza je nastao od holandskog "Sinterklasa" i u različitim kulturama se odomaćio kao Santa Clause, Saint Nicholas, Kris Kringl, Djed Moroz... U zapadnoj Evropi je Sveti Nikola ili Sinterklas zaštitnik dece, koji ih posećuje 5. i 6. decembra i donosi im poklone.
Sveti Nikola potiče iz ranog hrišćanstva i nastao je po liku sveštenika Nikolasa koji je u 4. veku živeo na teritoriji današnje Turske. Njegova dobra djela su vezana za davanje novca siromašnima, a prije svega snabdjevanje siromašnih djevojaka mirazom, kako bi mogle da se udaju. U pravoslavnoj kulturi Sveti Nikola je zaštitnik mornara, strelaca, trgovaca, studenata i djece. U obe kulture, zbog već pomenutih dobrih djela, vezuje se za tajno ostavljanje poklona i zato često poistovećuje sa Djeda Mrazom.
Takođe, tradicija današnjeg Djeda Mraza vezuje se i za germansko pagansko vjerovanje u boga Odina, koji je jahao letećeg konja sa osam nogu Slipnira, a čija su današnja paralela čuveni Djeda Mrazovi irvasi.
Odin se u narodu smatrao "Svecem prijateljem". U to vrijeme (13. vijek) djeca su pored dimnjaka u čizme stavljala slatkiše, šargarepe ili slamu, kako bi nahranila Odinovog letećeg konja.
Moderni Djeda Mraz nastao je u anglosaksonskoj kulturi, odnosno u SAD. Ranije je, u skladu sa vjerskom tradicijom, bio prikazivan u odjelu sveca i sa kriptom, ali se u 19. vijeku u Americi ta tradicija mijenja. Njegovo odjelo postaje crveno-bijelo, kripta i druga crkvena obilježja se gube i on postaje mnogo više komercijalan i zahvaljujući svojoj univerzalnosti – prihvatljiv brojnim kulturama širom svijeta.
Legenda kaže da moderni Djeda Mraz živi u Laponiji sa svojom ženom, gospođom Mraz. Cijele godine, zajedno sa patuljcima (elfovima) pravi poklone, koje dijeli dobroj djeci širom svijeta za Novu Godinu i Božić. Djeca mu svake godine pišu pisma u kojima opisuju kako su bila dobra i šta bi željela na poklon, pa on tako precizno zna kom djetetu šta da donese.
Djeda Mraz se po svijetu vozi u letećim sankama u koje je upregnuto osam irvasa od kojih svaki ima svoje ime, a najpoznatiji je Rudolf koji, zahvaljujući svom crvenom svetlećem nosu, Djeda Mrazu osvjetljava put. Djed Mraz obično čeka da svi zaspu, a zatim ulazi kroz dimnjak i djeci spušta poklone u čarape, čizme ili ispod okićene jelke.