SARAJEVO - Velikom broju djevojčica u BiH roditelji i danas ne dozvoljavaju školovanje nakon četvrtog ili osmog razreda osnovne škole.
Tradicionalno uvjerenje da ženama obrazovanje nije neophodno jedan je od razloga zbog kojih više hiljada djece u BiH ne pohađa osnovnu školu, a glavni uzrok je siromaštvo.
Šaćir O. iz Banjaluke, zbog teške materijalne situacije, bio je prisiljen da svoju djecu ne upiše u osnovnu školu.
"Bio je rat. Niko u porodici nije radio, tako da dvoje djece nisam slao u školu. Preče mi je bilo da od ono malo para što smo imali kupim hranu, a ne opremu za školu. Imam petero djece. Njih dvoje redovno idu u školu, a ovih dvoje na opismenjavanje. Hvala bogu pa ima i ovoga, ako ništa drugo znat će se potpisati", kaže ovaj naš sagovornik.
Profesorica Lamija Tanović, koja se bavi ovim istraživanjima, navodi da je problem nepohađanja osnovnog obrazovanja izražen u cijeloj BiH, ali da su najkritičnija seoska područja u srednjoj Bosni, istočnoj Hercegovini i Cazinskoj Krajini.
"U gradskim područjima obrazovanjem nisu obuhvaćena uglavnom djeca romske nacionalnosti. U ruralnim područjima ispaštaju djevojčice. Ženska djeca obično završe četiri razreda osnovne škole i onda im roditelji obustave dalje školovanje s izgovorom da je potrebnija 'u kući i oko stoke' nego da se obrazuje", objašnjava Tanovićeva.
Prema njenim riječima, otac obično objašnjava kako ni njegova supruga nije završila školu "pa joj ništa ne fali".
"Ima i primjera, opet u ruralnim područjima, gdje su škole od naselja udaljene po nekoliko kilometara. U takvim sredinama roditelji šalju dječake u školu, dok djevojčice ostaju u kući, objašnjavajući kako su dječaci izdržljiviji i mogu pješačiti", kaže Tanovićeva.
Ona podsjeća na primjer obrazovnog sistema u Gluhoj Bukovici.
"Tamo djeca idu u mekteb, a ne idu u redovnu školu", kaže Tanovićeva.
Institucije u BiH nemaju preciznih podataka o broju djece koja ne pohađaju osnovnu školu. UNICEF je nedavno objavio kako oko 6.000 djece u BiH nikad nije ni bilo upisano u osnovne škole, ili je ispisano iz škola.
Fatima Smajlović iz Organizacije "Save the Children" kaže kako je oko 1.000 djece u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, te u RS van obrazovnog sistema.
"Riječ je od djeci od šest do 15 godina koja nisu mogla nastaviti školovanje. Zajedno sa ministarstvima obrazovanja u ovim kantonima i RS pokrenuli smo edukaciju ove djece kroz skraćeni nastavni plan i program. U USK bilo je oko 400 ispisanih đaka, u ZDK također 400, u SBK oko 350, a u RS oko 250", rekla je Smajlovićeva.
Ova organizacija je sa osam ministarstava i 27 općina u BiH pokrenula projekat "Inkluzivne škole, inkluzivne zajednice".
"U ovom projektu trebalo bi da sakupimo podatke koliko djece nikako nije upisano u osnovne škole, da saznamo u čemu je problem i gdje su ta djeca. Očekujemo da ćemo rezultate ovog istraživanja imati do septembra", najavila je Smajlovićeva.
Prema njenim riječima, glavni razlog zbog kojeg djeca u BiH nisu uključena u obrazovni sistem je socioekonomska situacija.
"Ovom problemu izložene su ranjiva grupa djece, djevojčice, djeca romske nacionalnosti, kao i djeca koja su radno eksploatisana i u čijim porodicama je prisutno nasilje", kaže Smajlovićeva.