HAG - Svjedok optužbe Robert Đurđević izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da mu je Karadžić sredinom jula 1995, pošto je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, rekao da je to učinjeno po njegovom naređenju.
Đurđević, koji je srpski iseljenik u SAD, rekao je da se to dogodilo tokom njegovog susreta sa Karadžićem, 14. jula 1995, u kancelariji predsjednika RS na Palama. U to vrijeme, po optužnici koja Karadžića tereti za genocid u Srebrenici, VRS je već strijeljala zarobljene muslimanske muškarce u okolini Zvornika.
"Karadžić mi je rekao da je napad na Srebrenicu i Žepu sproveden po njegovoj Direktivi broj sedam i da je cilj bio da se 'temperatura podigne do tačke ključanja'", posvjedočio je Đurđević,
Kako je rekao, isto su mu rekli i visoki zvaničnici RS Nikola Koljević i Momčilo Krajišnik, poslije čega je bio iznenađen njihovim "jednoglasjem".
Direktivom broj 7, koju je potpisao u martu 1995, Karadžić je naložio VRS da život bošnjačkom stanovništvu Srebrenice i Žepe "učini nepodnošljivim kroz vojnu akciju i uskraćivanje humanitarne pomoći". Naredio je vojsci da pažljivo odmjerenim i promišljenim vojnim akcijama "stvori nepodnošljivu situaciju potpune nesigurnosti bez ikakve nade za opstanak i život za stanovništvo u Srebrenici i Žepi".
Svjedok je napomenuo i da je Karadžić, dok su razgovarali, neprekidno pratio izvještaje o Srebrenici na televizijama CNN i Sky News.
Opis sastanka sa Karadžićem iz Đurđevićevog detaljnog dnevnika tužioci su uveli u dokaze.
Đurđević je izjavio i da je tokom boravka na Palama, 13. i 14. jula 1995, od Koljevićevog šefa kabineta čuo da je u Srebrenici "nema više civila, jer ih je (komandant VRS Ratko) Mladić već odveo".
Karadžić, koji se brani sam, pitao je Đurđevića, tokom unakrsnog ispitivanja, da li je u vrijeme njihovog razgovora stekao utisak da su on i Koljević vjerovali da će domicilno muslimansko stanovništvo ostati u Srebrenici.
Uz potvrdan odgovor, svjedok je rekao da je Koljević želio da ode u Srebrenicu i uvjeri Muslimane da će sa njima biti dobro postupano, sve dok 14. jula 1995. nije postalo jasno da to nije moguće, zato što je stanovništvo već bilo evakuisano iz enklave.
"Jeste li tada čuli ikakve informacije da su zarobljenici ubijeni ili bi trebalo da budu ubijeni", pitao je Karadžić, a Đurđević je odgovorio odrečno. Upitan da li je tada stekao utisak da je Karadžić "bio sklon tome da se ubijaju nevini", svjedok je kazao da je Karadžića ranije čuo kako osuđuje zločine.
U dodatnom ispitivanju, zastupnik optužbe pitao je Đurđevića da li je ikada čuo da je Karadžić osudio masovna ubistva zarobljenika u Srebrenici. "Ne", odgovorio je svjedok.
Đurđević je danas posvjedočio i mu je Karadžić govorio o neslaganju sa generalom Mladićem i rekao da će komandanta VRS morati da "penzioniše".
Prije odlaska na Pale, Đurđević se u julu 1995. u Beogradu sastao sa načelnikom Generalštaba Vojske Jugoslavije koji ga je uvjeravao da je i dalje u dobrim odnosima za Mladićem i VRS, uprkos sankcijama koje su vlasti u Beogradu uvele protiv RS, zbog odbijanja njenog rukovodstva da prihvati mirovni plan međunarodnih posrednika.
Đurđević je danas okončao svjedočenje, a zatim je iskaz započeo sljedeći svjedok optužbe, penzionisani general VRS Petar Škrbić. Suđenje Karadžiću biće nastavljeno sutra.