BANJALUKA - U strukturisanom dijalogu o reformi pravosuđa ostala je sporna još samo proširena nadležnost Suda BiH, potvrdili su danas učesnici sastanka u Administrativnom centru Vlade RS u Banjaluci.
Kako je istaknuto, ukoliko bude riješeno i ovo pitanje u subotu, više ništa neće stajati na putu uspostavljanja višeg suda BiH, o čemu je postignuta načelna saglasnost.
Josip Grubeša, ministar pravde BiH, rekao je da je na stolu nekoliko inicijativa i da će kroz dijalog sve te inicijative i prijedloge pokušati sastaviti u jedan dokument koji bi bio prihvatljiv svima.
"Uvijek sam govorio da je BiH zemlja nevjerojatnih mogućnosti. Tako da je sve moguće, pa i to da postignemo dogovor", rekao je on.
Anton Kasipović, ministar pravde RS, rekao je da je RS spremna na kompromis, ali da rješenje, ako se postigne, mora biti prihvatljivo za sve strane. Inače, kako je upozorio, od višeg suda nema ništa.
"Ministarstvo pravde i Vlada RS gledaju to kumulativno, a obavezuju nas i zaključci Narodne skupštine RS. Nama je prihvatljiv viši sud, ali pod uslovom da riješimo pitanja nadležnosti. Ako ne riješimo pitanje nadležnosti na način koji odgovara svima, a samim tim i RS, onda nema višeg suda. Nije to diktat, mi imamo argumente i ako se dogovorimo, onda imamo dovoljno mandata za saglasnost za uspostavljanja višeg suda", rekao je Kasipović.
Kasipović i Grubeša su objasnili da su na stolu dva prijedloga - jedan je zakon o sudovima iz 2012. godine Ministarstva pravde BiH i drugi Ministarstva pravde RS od prošle godine. Kasipović je rekao da su oba bolja od postojećeg stanja, ali da još treba usaglasiti detalje.
Kako je pojašnjeno, prije pola godine u Briselu su predstavnici svih relevantnih ministarstava pravde u BiH uz pomoć predstavnika Evropske komisije postigli pomak koji sada treba uobličiti u konkretan dogovor.
"Ja vjerujem da će argumentacija koju će predlagati Ministarstvo pravde RS i Vlada RS biti sasvim dovoljna i jasna da se odrede nadležnosti Suda BiH. Ali naravno ne želim prejudicirati jer je to ozbiljno pitanje. U svakom slučaju, mislim da način na koji smo mi percipirali nadležnost Suda BiH jeste dobar i nadam se da će taj prijedlog biti prihvatljiv za sve", rekao je Kasipović.
On, dalje, tvrdi da argumentaciji RS o problematičnosti korištenja proširenih nadležnosti od strane Suda BiH u prilog ide i analiza koju je radio Visoki sudski i tužilački savjet RS, a koja je, tvrdi Kasipović, pokazala da je korištenje tog instituta u prošlosti bilo problematično.
"Mi samo želimo da se precizira nadležnost koja treba da ide za tim da Sud BiH ima nadležnosti po Krivičnom zakonu BiH i drugim zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH", rekao je Kasipović.
Grubeša je rekao da je proširena nadležnost u proteklih 14 godina korištena 24 puta, i da je potrebno da ljudi kojima se sudi i sudije znaju precizno kada i u kojim situacijama mogu zasnovati proširenu nadležnost.