BANJALUKA - Dobra zakonska rješenja mora da prati i praksa redovnih sudova u njihovoj primjeni, glasi jedan od zaključaka usvojenih na drugoj godišnjoj konferenciji Pravosudnog foruma za BiH o temi "Posebne istražne radnje".
Konferenciju, održanu u Banjaluci, organizovali su Ustavni sud BiH i AIRE centar, u saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim savjetom BiH i Ženevskim centrom za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF).
Zlatko M. Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, ističe da jedan od zaključaka koje je usvojio Pravosudni forum jeste i da se podržava i pozdravlja praksa organizovanja pravosudnih foruma sa željom da se ona nastavi. Dodaje da se među brojnim bitnim zaključcima izdvojio i onaj da se ukazuje na potrebu daljeg rada na implementaciji prakse u oblasti posebnih istražnih radnji s naglaskom na rad s tužilačkom organizacijom i policijskim agencijama. Zaključeno je, osim toga, i da zakonska rješenja u ovoj oblasti moraju da budu u skladu sa standardima iz Ustava BiH i Evropske konvencije, dok dobre zakone treba da prati praksa.
Kako je dodao Knežević, Pravosudni forum je zaključio i da na sporna pitanja u vezi sa primjenom zakonskih odredaba o posebnim istražnim radnjama treba da odgovori zakonodavac, ali uz puno učešće redovnih sudova, koji će svojom praksom ukazati na pravac eventualnih izmjena zakona.
Po njegovim riječima, kada se pogleda sastav učesnika konferencije, predsjednike i sudije najviših redovnih sudova u BiH, ne čudi da su njihova izlaganja obogatila saznanja o primjeni posebnih istražnih radnji u krivičnim postupcima.
"Naročito zato što se u isto vrijeme vršila međusobna razmjena iskustava i na jedan visokostručan način, argumentima, vršio pregled, da kažemo, dobre i manje dobre prakse. Iznošenje prakse Evropskog suda u izlaganjima stranih kolega je dopunilo ukupan utisak", ocijenio je Knežević.
Kako je dodao, preostaje, za neki drugi put, sličan razgovor s tužilačkom strukturom, ali i sa bezbjednosnim agencijama koje imaju svoja ovlaštenja u primjeni posebnih istražnih radnji.
"Nakon ove konferencije bogatiji smo za međusobna iskustva, ali istovremeno i svjesni da nam preostaje još dosta rada", naglasio je Knežević.
Biljana Brajtvajt, menadžerka Programa za zapadni Balkan AIRE centra u Londonu, podsjeća da Evropski sud za ljudska prava, koji se smatra najefikasnijim oblikom zaštite prava na međunarodnom nivou, često insistira na tome da prava moraju biti praktična i djelotvorna, a ne teoretska i iluzorna.
"I upravo je to uloga domaćih sudova - da obezbijede da prava ne ostanu puka proklamacija, već da građani mogu svoja prava ostvariti i ako je potrebno efikasno zaštititi. Sudovi, takođe, imaju zadatak da i sami vode računa o poštovanju ljudskih prava, kao što je to slučaj s određivanjem i nadzorom nad provođenjem posebnih istražnih radnji, koje, između ostalog, zadiru u ljudsko pravo na poštovanje privatnosti, doma i prepiske", kaže ona.
Sabirajući utiske sa druge godišnje konferencije Pravosudnog foruma, ona ističe da je vrlo zadovoljna angažmanom najviših redovnih sudova i ustavnih sudova u BiH, koji su se, kako napominje, posvetili pripremi i izdvojili vrijeme da učestvuju na ovom forumu, kao i aktivnim i konstruktivnim učešćem predstavnika najviših sudova u BiH u diskusijama koje su se vodile.
"Pravosudni forum je kreiran, uz podršku britanske ambasade u Sarajevu, s ciljem da se omogući dijalog najviših sudova u BiH o važnim i relevantnim pitanjima za cjelokupno pravosuđe u BiH. Izuzetno mi je drago da konferencije Pravosudnog foruma postaju godišnje i da uz kontinuitet bilježimo i veće interesovanje i sadržajnije diskusije", navodi Biljana Brajtvajt.