BANJALUKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da je u institucijama Srpske ključno mjesto očuvanja same Republike, ali i mjesto donošenja svih važnih odluka koje su uticale i mogu da utiču na život običnog čovjeka.
"U svemu tome imali smo mjeru i želju da to bude najbolje za sve, istovremeno svjesni da to uvijek nije moguće i da mnogi ljudi treba da učine svoj lični, individualni, porodični i grupni napor, kako bi kreirali svoju poziciju na najbolji mogući način. Vlast se nalazi tu kako bi samo napravili ambijent i okvire za društvenu promociju svakog pojedinca, grupe i preduzeća", rekao je Dodik.
On je na novogodišnjem prijemu za glavne i odgovorne urednike medija rekao da su institucije vlasti u Srpskoj uvijek pokušavale da njene mjere budu sistemske, a ne selektivne i da ne favorizuju nikoga, ocijenivši da su u tom pogledu obavile veoma važan zadatak.
Predsjednik Srpske je naveo da je ovu godinu u Srpskoj obilježila činjenica da je formirana nova struktura Vlade, što je bio dio konktituiteta vršenja vlasti vladajuće političke partije sa koalicionim partnerima, a da je izvršeno brzo i efikasno.
"Takođe, nije bilo uobičajenih vidljivih regionalnih tencencija destrukcije, bilo u odlasku ili dolasku bilo koje nove strukture. To je, prije svega, pokazalo našu sposobnost i spremnost da u hodu podržimo veoma odgovorne teške suštinske mjere. Uz zahvalnost svima koji su i ranije radili u Vladi, nova Vlada je pokazala novi entuzijazam i novu snagu i upravljanje. Potpuno je obezbijeđena koordinacija svih institucija Srpske. Kao predsjednik, želim da kažem da su sve institucije besprijekorno radile i ispunjavale svoje obaveze", istakao je Dodik.
On je napomenuo da nijednog dana nije bilo krize Vlade i Narodne skupštine, ni zaustavljanja rada institucija, te da je nova Vlada uspješno nastavila da vodi sve javne poslove u Srpskoj i opravdala njegovo povjerenje kao predsjednika Republike, ali i SNSD-a.
Dodik je rekao da ekonomija, kojoj je posvećen najznačajniji dio odluka, ne zavisi samo od sposobnosti i spremnosti vlasti, već i od regionalnih i svjetskih kretanja.
"Zato je globalna kriza, koja je uzdrmala značajne ekonomije svijeta, čiji je zastoj evidentan i u 2013. godini, pa čak i u multinacionalnim integracionim organizacijama kakva je Evropska unija, dovela mnoge u poziciju da moraju da redefinišu svoje monetarne i druge politike. Republika Srpska u takvim uslovima uspjela je da obezbijedi rast društvenog bruto proizvoda i neprekidno funkcionisanje svih javnih institucija", istakao je Dodik.
Predsjednik je podsjetio i da je Srpska ostala potpuno likvidna, spremna da prihvati izazove vremena.
"Srpska je sa stanovišta svojih odgovornosti u pogledu ekonomije pristupila reformama koje su važne za proces registracije, a nova ekonomska politika je utvrdila i značajna poboljšanja i podsticaje za realan sektor, što treba da dovede do nove ekonomske dinamike, s ciljem da stabilizujemo naša ukupne ekonomske prilike", naveo je Dodik.
On je istakao da je vlast spremna da i naredne godine "u pokretu" donese sve neophodne mjere za ekonomski život, uvaži svakog novog i stranog i domaćeg investitora, te da dovoljno objasni stimulativnost kreiranog sistema.
"Danas je makroekonomski sistem u Srpskoj najstimulativniji u regionu. To treba da bude prepoznato od onih koji žele da investiraju. Zato bih vas zamolio da u svojim izvještavanjima, kao dio ovog ukupnog društvenog ambijenta, potenciramo ta dobra, kreativna rješenja koja ovdje imamo, te da na taj način obavijestimo širu investicionu zajednicu o našim perspektivama", rekao je Dodik na prijemu za glavne i odgovorne urednike medija.
Dodik je izrazio zadovoljstvo činjenicom što je Srpska u ovoj godini činila sve da održi nivo ekonomske aktivnosti, kao i zbog zabilježenog statističkog rasta, koji, kako je naveo, ipak nije velik i ono što vlast hoće.
"U uslovima kada mnoge ekonomije u okruženju bilježe pad, mi smo zabilježili rast gotovo svih makroekonomskih elemenata. S druge strane, tu mislim i na činjenicu da smo imali povećanje industrijskog obima proizvodnje, smanjenje uvoza i povećanje izvoza", naveo je Dodik.
Govoreći o obrazovnoj politici, Dodik je rekao da je ova društvena djelatnost u ovoj godini pokazala određene slabosti, te najavio da će biti kreirane politike koje će dovesti do veće društvene odgovornosti.
"Snažna pojava fakulteta bez dovoljne spremnosti nije samo odgovornost onih koji su ih formirali i koji to nekvalitetno rade, nego je i odgovornost javnih institucija koje treba da imaju kontrolnu i regulatornu ulogu. Uloga Republike u narednoj godini biće snažno ojačana u pogledu utvrđivanja, sertifikovanja i rangiranja. Ono što razvijena društva imaju moraćemo i mi da razvijemo u narednoj godini, te da na taj način pokažemo svoju sposobnost da uredimo taj sektor", ocijenio je Dodik.
On ističe da je u oblasti socijalne zaštite nastavljena politika socijalne odgovornosti, naglasivši da su institucije Srpske pokazale svoju socijalnu privrženost prema najugroženijem stanovništvu.
Prema njegovim riječima, Srpska ni u čemu nije izgubila svoje lice pravedne društvene zajednice usmjerene ka običnom čovjeku i kao mjesto odluka za obične ljude.
"Srpska je pokazala sjajno lice okupljena oko donatorske večeri za pomoć djeci oboljelim od rijetkih bolesti. To kažem iz razloga što želim da potenciram da u Srpskoj nije sve politika i da Republika ima svoje humano lice, koje je pokazala na taj način. Zahvalan sam na okupljanju, zahvalan sam na podršci", rekao je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske ocijenio je da je 2013. godinu obilježila činjenica da je Srpska u procesu evropskih integracija postala ključni faktor u odlučivanju, a ne objekat u konzumiranju unaprijed donesenih odluka.
"Republika Srpska je u procesu evropskih integracija prepoznata i sve više se prepoznaje kao faktor koji je izgradio svoj unutrašnji potencijal, kapacitete i sposobnost da se kreće tim putem", rekao je on.
Napominje da je Republika snažno istakla svoju privrženost evropskim integracijama, koja se ogleda u potrebi da u tom smislu kreira i vlastite kapacitete.
"Morala se prekinuti praksa ranijih godina da evropske integracije u pravilu znače reformu unutrašnjeg sistema. Nigdje nijedan proces pridruživanja EU nijedne zemlje u njenoj istoriji nije tražio dramatične promjene ustavnog poretka. U ranijem periodu gotovo svaki zahtjev EU bio je zahtjev za novim promjenama ustava, što je moralo da bude odbijeno", istakao je predsjednik Srpske.
On je rekao da je morao da bude odbijen pomalo nametani proces da se izgradi "funkcionalna BiH", iza čega se krila namjera da se napravi unitarna BiH.
"Funkcionalnost, prema teoriji tih koji su kreirali taj koncept, značila je nove institucije i nadležnosti na nivou BiH. Prije nekoliko godina imali smo zahtjev za takozvanom evropskom klauzulom, koja je predviđala da sve što je evropsko pitanje bude u nadležnosti BiH. To bi bila dramatična sahrana Republike Srpske. Tada smo to odbili i danas smo u jednom novom procesu, koji je jedino svojstven BiH i jedino moguć i mi ga prihvatamo - a to je proces koordinacije, odnosno mehanizam kordinacije na evropskim pitanjima", istakao je Dodik.
On je ocijenio da je to bila velika pobjeda ne samo Srpske, već svih onih koji su htjeli da BiH ponude mogući koncept, a ne neki politički problematičan, kao što je koncept takozvane funkcionalne BiH.
"Nije problem da BiH profunkcioniše, ali je problem što se iza koncepta funkcionalne BiH tražio neograničen transfer institucija i nadležnosti na nivo BiH. U tome je bio problem i zato to nije moglo da prođe", pojasnio je Dodik.
On je ocijenio da je jedino održiva bila koncepcija koordinacije u BiH i uključivanje svih, jer, kako je naveo, ako je Evropa pitanje svih onda i treba da svi nivoi budu uključeni sa stanovišta svojih nadležnosti i institucionalnih kapaciteta.
Govoreći o provođenju odluke "Sejdić-Finci", Dodik je podsjetio da se tu pokazao problem prirode same BiH, njenog funkcionisanja, njene kreacije i konstitucije.
"Žao mi je što nismo uspjeli da uradimo taj posao, ali se ne osjećam odgovornim, jer mi nismo bili ti koji su teret donošenja kvalitetnih odluka. Naša odluka u vezi sa pitanjem 'Sejdić - Finci' bila je veoma rano kreirana, i veoma rano je bio obezbijeđen konsenzus", istakao je Dodik.
On je napomenuo da je Republika Srpska snažno izašla sa svojim stavom koji je podrazumijevao potrebu da se u Federaciji BiH partneri dogovore o rješenjima.
"Mi smo još u stanju čekanja, zbog čega trpimo određenu političku štetu. Bilo bi dobro da je BiH ovu političku godinu završila aplikacijom za status i da se pokuša u tom novom ambijentu kreirati neki novi odnosi ne samo u BiH, nego i sa EU. Nisam od onih koji izražavaju nerealne želje i nisam optimista što se tiče postizanja rješenja u vezi sa ovim pitanjem ni u 2014. godini, jer više ništa ne zavisi od nas i mi tu više ništa ne možemo da uradimo", rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske je apelovao na one koji donose odluke u Federaciji da riješe pitanje "Sejdić-Finci" i da BiH krene ka evropskim integracijama.
"Da li ćemo u tome uspjeti, vidjećemo. Ukoliko se to ne desi u naredna dva-tri mjeseca iluzorno je očekivati da će biti kasnije. Već je poznato da u aprilu počinje donošenje odluka o opštim izborima", rekao je Dodik.
On je poručio da će izbori biti održani u redovnom terminu, bez obzira da li će biti iznađeno rješenje provođenja odluke "Sejdić-Finci".
"Mi u Republici Srpskoj i ja, kao njen predsjednik, nastavićemo da insistiramo da izbori budu održani, te odbaciti svaku mogućnost da njihovo održavanje bude dovedeno u pitanje. Izbori moraju biti održani", naglasio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Takođe je ocijenio da je Srpska u ovoj godini dodatno ojačala svoju međunarodnu poziciju, što je urađeno poštivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i njenom uključenosti u međunarodne procese.
"To je podrazumijevalo uključenost Republike u procese koji se definišu kroz institucije BiH i one bilateralne, kroz razne odnose sa važnim faktorima u međunarodnoj zajednici", rekao je Dodik danas u Banjaluci na novogodišnjem prijemu za glavne i odgovorne urednike medija.
Dodik je podsjetio da Srpska ima intenzivne aktivnosti, ne samo sa Rusijom i Izraelom, već i Italijom, Austrijom, Njemačkom, mnogim predstavnicima vlada tih zemalja i njihovim ambasadorima.
On je naglasio da tu politiku karakteriše i jedan drugi važan segment, a to je poštivanje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"To ostaje i dalje naša politika u idućoj godini, dakle uključenost Srpske u sve međunarodne i regionalne procese, poštujući Dejton", istakao je Dodik.
Dodik je napomenuo da je vlast Srpske uspjela da Republiku pozicionira na pravi način, jer je danas prepoznata kao mjesto odluka i saradnje.
"Srpska je jasno etablirala svoju poziciju kao zajednice o kojoj nije moguće razgovarati u nekim skrivenim načinima promjene Ustava BiH i Dejtona. Naša politika traži striktno poštivanje slova Dejtonskog sporazuma", naglasio je Dodik.
On je naglasio da ništa u tom smislu nije rađeno da bi se načinila šteta bilo kome, i dodao da je legalitet i legitimitet Srpske na međunarodnoj političkoj sceni isključivo vezan za njenu uključenost u međunarodne procese.
Predsjednik Srpske je podsjetio na nekorektnu poziciju Kancelarije visokog predstavnika /OHR/.
"Vidljivo je da je OHR smanjio aktivnosti, ali time nismo zadovoljni i mislimo da treba da ode iz zemlje", naveo je Dodik, poručivši da BiH mora postići svoj unutrašnji konsenzus o mnogim važnim pitanjima.
On smatra da je jedini način da se BiH održi unutrašnji dogovor predstavnika važnih političkih faktora koji proizilaze iz tri političke zajednice, ali i ostalih, a ne međunarodna intervencija.
Dodik je napomenuo da je u ovoj godini odbijen svaki pokušaj intervencionizma visokog predstavnika, poručivši da će Srpska tako nastaviti i u idućoj godini i odbiti svaku odluku ili zakon koji bi pokušao da nametne.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je mogućnost smjena onih rukovodilaca koji su pokazali umor i nemogućnost da nose društvenu odgovornost.
"U Republici Srpskoj neki ljudi su dugo na vlasti, umorili su se i pokazali manjak entuzijazma. Mi smo te ljude prepoznali i još ih posmatramo, želimo da im vratimo entuzijazam ili da ih zamijenimo onima koji mogu da nose društvenu odgovornost", rekao je Dodik.
On je ocijenio da je prirodna stvar da ima ljudi koji su izgubili neku vrstu energije.
"Moram vam reći da ja nisam izgubio energiju i da je ta energija kod mene motivisana upravo spoznajom da smo činili maksimalno sve da Srpsku očuvamo od onih snažnih udara i izazova, političkih i ekonomskih zahtjeva urušavanja i mnogo čega drugog. Uvjeren sam da smo uradili dobar posao, ali postoje i oni koji nisu uspjeli da ostvare očekivanja", naglasio je Dodik.
On je poručio da ti ljudi moraju da imaju društvenu odgovornost i da niko ne može da bude neodgovoran prema izazovima trenutka.
"Niko ne može, samo zato što je direktor velikog preduzeća ili institucije, da se smatra isključenim iz onog kako živi običan čovjek u Nevesinju ili bilo gdje na prostoru Srpske. Ako se tako ponaša, onda nije ispunio očekivanja", istakao je Dodik.
Legitimna zaštita ustavnog poretka Srpske
Predsjednik Republike Srpske poručio je da će savjet za zaštitu ustavnog poretka Srpske biti institucija koja će voditi računa o interesima i potrebama Srpske.
"Želimo instituciju ili savjet koji će biti mjesto sagledavanja određenih strateških i drugih kretanja, kao i mjesto u kojem će se razviti određena struktura koja će voditi računa o interesima i potrebama Srpske na jedan drugačiji način", rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske je danas u Banjaluci, na novogodišnjem prijemu za glavne i odgovorne urednike medija, naglasio da Srpska u posljednje vrijeme posvećuje značajnu pažnju izučavanju različitih praksi, prije svega, u Evropskoj uniji.
"U nekim od pokrajina u Njemačkoj, poput Bavarske, možete vidjeti savjete za zaštitu ustavnog poretka", napomenuo je Dodik.
On je rekao da su svi ljudi koji odlaze u institucije BiH na najviše pozicije uvijek dio politike Republike Srpske, ali da oni koji dobijaju pozicije u javnim institucijama u Sarajevu, i diplomatsko-konzularnoj mreži, ostaju potpuno bez dodira sa Srpskom.
"Mi nemamo evidenciju o tim ljudima. Trebalo bi puno vremena, ali i dobra volja Ministarstva spoljnih poslova BiH da se sazna ko je u ime Republike Srpske gdje postavljen", naveo je Dodik i dodao da je sasvim legitimno i Ustavom BiH dozvoljeno da Srpska vodi računa o takvim pitanjima.
Prema njegovim riječima, osnovna intencija tog tijela bila bi da se sagledaju svi zahtjevi, od onih sličnih predmetu "Sejdić-Finci" pa do svih drugih.
"U tom savjetu planiram uključiti najodgovornije funkcionere Srpske i ponudiću to i onim koji nisu dio opšte strukture vlasti, odnosno dijelu naučne zajednice i, naravno, dijelu opozicije", rekao je Dodik.
Izostaje doprinos pravosuđa
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Republika Srpska u potpunosti opredijeljena za borbu protiv kriminala i korupcije, ali da u tom procesu izostaje doprinos pravosuđa.
"U ovom trenutku sudstvo ne daje doprinos toj borbi. Ta borba izostaje, ona nije vidljiva i oblici korupcije su zahvatili i određeni segment pravosuđa. To se mora mijenjati i može se promijeniti samo ako pravosuđe ima svoju društvenu odgovornost, a ne da bude nedefinisani centar moći van sistema i odgovornosti", istakao je Dodik.
On je naglasio da je upravo takva pozicija sudova obezvrijeđena načinom izbora sudija koji nemaju odgovornost prema društvu, nego prema onima koji ih biraju.
"Reforma pravosuđa koju je provodio OHR potpuno je promašena i nije dala nikakve efekte. U idućoj godini je neophodno provesti dodatnu mini ili opširnu reformu pravosuđa i obezbijediti ojačavanje njene društvene uloge i društvene odgovornosti i za činjenje i za nečinjenje", istakao je Dodik na današnjem novogodišnjem prijemu za glavne i odgovorne urednike medija.
On je rekao da nema zemlje na svijetu u kojoj pravosuđe ne odgovara bar jednom godišnje najvišem zakonodavnom i političkom tijelu te zemlje - parlamentu.
"Postoji samo jedan takva zemlja na svijetu, a to je BiH. Sudije ne odgovaraju nikome ništa. Ne želim da se ovo shvati kao moj poziv na kontrolu pravosuđa, jer podnijeti izvještaj o radu nije kontrola, niti preporuka šta će neko raditi", naglasio je Dodik.
On je rekao da pravosuđe koristi javna sredstva budžeta Republike Srpske i ona ima pravo da ocijeni rad tužilaca i sudija zato što to plaća i ako ona želi da vidi rezultate njihovog rada onda je logično da to vidi preko parlamenta.
"Nama su ovdje kreirali potpuno neodrživ sistem pravosuđa koji nije viđen ni u Americi. Svi znamo ko imenuje predsjednika Vrhovnog suda SAD - predsjednik Amerike, samo kod nas to radi jedna neartikulisana, neodgovorna društvena struktura koja se zove Visoki sudski i tužilački savjet", rekao je Dodik i istakao da ta institucija postoji i u drugim državama, ali je isključivo zadužena za procedure i predlaganja, a nikada za donošenje odluka.
Dodik je naveo da je, na osnovu provedenih akcija, utvrđeno da u Srpskoj ne postoji organizovani kriminal koji podrazumijeva grupacije koje se bave organizovanim kriminalom kao produktivnom djelatnošću.
"U prošloj i pretprošloj godini značajno su zaustavljene te grupacije po različitim destinacijama širom Republike Srpske. Naravno da i danas ima elementata opšteg kriminala, što nije sporno, ali on nije izvan uobičajenih statističkih pokazatelja koje bilježimo u razvijenim dekoratskim zemljama" , rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske istakao je da će vlast u Republici Srpskoj podržavati policiju, tužilaštvo i sudstvo kao institucije sistema koje se bore protiv delinkventnih pojava, prije svega, korupcije i opšteg i privrednog kriminala.
On je naglasio da je Republika Srpska opredijeljena za tu vrstu borbe, kao i da niko ko se bavi kriminalom nema podršku niti jedne institucije vlasti, niti bilo kojeg čovjeka u vlasti Republike Srpske.
Predsjednik Srpske je istakao da će biti nastavljena rigorozna borba protiv kriminala i korupcije, ali da ova vlast i Republika Srpska nikada neće voditi nikakvu hajku protiv bilo koga, te da niko nikada neće biti kriv, dok to ne bude utvrđeno na sudu, jer ne postoje politički krivci već oni koji su prekršili zakon, a za prekršaj zakona jedino se odgovara na sudu.
"Ta borba je stvar dokaza, policije, tužilaca i sudija i nikada ne smije da bude stvar političkih obračuna. Kao predsjednik Republike nikada neću podržati opštu hajku prema ljudima samo zato što su različitog političkog uvjerenja ili za što imaju drugačija politička posmatranja stvari. To ne smijemo da radimo! Naša snaga isključivo zavisi od potrebe da afirmišemo našu sposobnost da funkcionišemo kao pravna država i zato ćemo to raditi na taj način i idućih godina", poručio je predsjednik Srpske.
Poštivanje Dejtona ne znači manju autonomiju Srpske
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Srpska poštuje Dejtonski sporazum, ali da to ne znači da je spremna da koriguje svoja prava i smanji svoju autonomiju.
"Kreatori ovakve BiH su pokazali aroganciju prema svemu drugom osim porivu da na nivou BiH po svaku cijenu naprave instutucije koje bi bile silom poštovane. Tako je došlo i do koncepta promjene Dejtonskog sporazuma u vezi sa finansiranjem same BiH", rekao je Dodik danas u Banjaluci na novogodišnjem prijemu za glavne i odgovorne urednike medija.
On je naglasio da je u Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH jasno navedeno da se BiH finansira od dotacija koje dolaze iz entiteta i da je tako bilo do 2002. godine, kada je kreiran novi model, koji je podrazumijevao potpunu fiskalnu suverenost BiH i nadležnost za pitanja koja nisu predviđena Ustavom niti Dejtonskim sporazumom.
"Promijenjeni način finansiranja BiH nije od koristi za Republiku Srpsku, kao ni institucije BiH i njihov institucionalni rad. Osjećamo štetu, jer je BiH ovakva kakva jeste preskupa, što je arogantna i što ne želi da vidi probleme lokalnih zajednica i entiteta. Stvarni život i dodir sa stanovništvom isključivo je na nivou eniteta, opština i kantona", istakao je predsjednik Srpske i dodao da su institucije BiH samozodovoljne u svom postojanju i aposlutno nemaju odgovornosti prema nižim nivoima vlasti.
On je naglasio da je način finansiranja BiH nametnut i ne predstavlja dio sporazuma strana - Republike Srpske i Federacije BiH.
"Od toga da li ćemo se vratiti na dejtonsku BiH zavisi i naša dalja podrška BiH. Mi ne želimo da vidimo BiH izvan Dejtonskog sporazuma. Mi smo za BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom, a nasilnu i arogantnu BiH ne želimo. Zato u svijesti naših ljudi, pa i nas političara, sve više egzistira ta vrsta priče o samostalnosti Srpske, koja je nacionalni cilj, a treba da bude i politički", poručio je Dodik.