SARAJEVO - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će tražiti da lokalni izbori budu održani kada im je i vrijeme, tokom naredne 2016. godine."Imajući u vidu složenost izbornog sistema, SNSD će tražiti da lokalni izbori budu održani u planiranom roku", dodao je Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a.
Dodik je za televiziju "Pink BH" rekao da bi volio da u idućoj godini BiH "stabilno aplicira za kandidatski status u EU, što će dati novu dinamiku na putu integracija".
"Da bi to imali, moramo riješti mehanizam koordinacije, pitanje `Sejdić-Finci`, a takođe ostvariti i napredak u ekonomskim reformama. Sada imamo mali pomak na ekonomsko-socijalnim reformama, što nije dovoljno", ocijenio je Dodik.
Dodik je rekao da u Republici Srpskoj deceniju i više ne postoji nijedan problem za povratak, da je svima data mogućnost da se vrate ukoliko žele, bez obzira kojem narodu pripadali.
Odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti Dana Republika Srpske je zakomplikovala odnose, napominje Dodik i poručuje da se takva odluka "neće lomiti preko Republike Srpske", koja će učiniti sve da odbrani svoju poziciju garantovanu Ustavom.
"Sada pričamo o nekom strukturalnom dijalogu, ali tu nismo ništa uradili. S obzirom na nakaradnu praksu Suda i Tužilaštva BiH, treba da se pristupi reformama i napravi sistem koji će svi poštovati", poručuje Dodik.
Dodik je naglasio da ne želi da bude dio podrške stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH koji nemaju nikakve veze sa BiH.
"Oni dobiju od OHR-a nalog šta da rade, odu na sjednicu u Ustavni sud BiH i tamo preglasaju ostale, što samo dovodi do raskola i problema u BiH", zaključio je predsjednik Srpske.
Očuvanje bezbjednosti u 2016.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će ključno pitanje u 2016. godini biti održavanje bezbjednosti, stabilnosti i mira u BiH. "Treba svi da se ujedinimo u borbi protiv terorizma, jer očigledno ne smijemo zatvarati oči pred tim, kao i pred kriminalom i korupcijom", rekao je Dodik za Televiziju "Pink BH".
Dodik smatra da na te tri stvari treba usmjeriti rad organa nivou BiH, a sve ostalo usmjeriti ka poboljšanju ekonomije, te istakao da 2016. godina može da bude godina šansi.
"Vjerujem da ćemo u BiH sačuvati mir i stabilnost i da ćemo imati određenu vrstu rasta ekonomije", naglasio je Dodik.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, Dodik vjeruje da će biti nastavljen put institucionalnog jačanja i povjerenja u institucije Srpske i da će Srpska biti dio zajedičkih napora u borbi protiv terorizma i kriminala.
"Dugoročno je za stabilnost i okvir koji se zove BiH važan unutrašnji dogovor", napomenuo je Dodik.
Predsjednik Srpske se nada da će u narednoj godini nestati intervecionizam stranaca i da će Bošnjaci konačno razumjeti da je i njihov primarni nacionalni cilj "da drugi ne upravljaju sa njima nego da se dolazi do unutrašnjeg dogovora".
Kada je riječ o ovoj godini, Dodik kaže da su institucije Srpske uspjele da saniraju mnoge probleme, prvensteno kod ublažavanja posljedica katastrofalnih prošlogodišnjih poplava.
"Zabilježen je rast industrijske prozivodnje, nismo u recesiji i nismo ugrozili makroekonomske elemente. Srpska je ostala uravnotežena u ekonomskom i socijalnom smislu", ocijenio je Dodik.
Prema njegovim riječima, 2015. godina bila je jedna od najburnijih do sada na globalnoj sceni, a Srpska je uspjela da ostane izolovana od mnogih globalnih problema koji su potresali svijet.
"Pokazali smo da možemo da očuvamo bezbjednost i da BiH ima potencijala da se souči sa terorističkim izazovima", zaključio je Dodik.
Ostvaren ekonomski rast
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Srpska ovu godinu u oblasti ekonomije završava uspješno, da je do septembra ostvaren ekonomski rast od oko 1,7 odsto, a na kraju godine moguće je da dostigne i dva odsto, što je jedna od najvećih stopa u regionu.Dodik je napomenuo da taj rast "nije bio dovoljan da digne čitavu ekonomiju", ali da je veoma važan trend da se, uprkos svim problemima, nije išlo u pad.
"Održali smo politiku plata, stabilnost budžeta, redovno isplaćujemo penzije i vratili smo više novca nego što smo se zadužili. Imamo rast prihoda od direktnih poreza od četiri odsto, što govori o njihovoj boljoj naplati. Možda ćemo imati neostvareni budžet u iznosu od 30 do 40 miliona KM, što je beznačajno u odnosu na 2,2 milijarde KM budžeta", rekao je Dodik večeras za Televiziju "Pink BH".
Prema njegovim riječima, Srpska se nije opredijelila za politiku štednje u javnom sektoru, što se pokazalo veoma ispravno.
On je naglasio da Republika Srpska redovno servisira sve obaveze koje ima, te da nema zastoja u vraćanju dugova, pogotovo stranih.
"U godini poplava to nismo mogli da učinimo, ali smo ove godine iz vlastitih izvora vratili 100 miliona KM po osnovu ranijih zaduživanja. Više vraćamo nego što se zadužujemo i to je dobar trend koji daje efekte tek dugoročno. To ne možete da vidite odmah", naglasio je Dodik.
Dodik je rekao da je pri kraju isplata stare devizne štednje koja je iznosila više od milijardu KM.
"Iz vlastitih budžetskih sredstava isplaćivali smo to svih ovih godina, a ona je godišnje iznosila 200 miliona KM budžetskih sredstava. To je nešto u čemu ova vlast nije učestvovala, jer je to dug bivše Jugoslavije", podsjetio je Dodik.
Prema njegovim riječima, struktura zaduženja Republike Srpske pokazuje da se najveći njihov dio odnosi na period do rata u BiH, staru deviznu štednju i ratnu štetu.
"Imamo veću unutrašnju zaduženost zbog stare devizne štednje, ratne štete, prijeratnih kredita. Dugovi prije aktuelne vlasti čine 70 odsto svih dugovanja Srpske, ako ne i više. Najveći anuiteti koji su locirani na Republiku Srpsku do 1990. godine upravo padaju u ovim godinama", naveo je Dodik.
On je napomenuo da je Srpska, prema kriterijumima EU, manje zadužena od zemalja članica Unije.
Govoreći o novom zakonu o radu, Dodik je rekao da će Republika Srpska taj zakon usvojiti ovih dana, na prvoj narednoj sjednici Narodne skupštine, napominjući da ukoliko se želi praviti ekonomija korespodentna sa Evropom, onda se mora imati i istovjetno zakonodavstvo.
"Mi smo sedmicama i mjesecima vodili dijalog o tome i on nije dao konsenzus, jer sindikat ne želi da bude dio konsenzusa", napomenuo je Dodik.
Novi trgovinski režim EU govori o njenom odnosu prema BiH
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da je politički cilj Srpske Evropska unija, ali da novi trgovinski režim EU koji počinje od 1. januara govori o odnosu Unije prema BiH.
"To će dodatno urušiti našu ekonomiju i nikave socijalne reforme neće pomoći", ocijenio je Dodik i podsjetio da je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potpisom pristao na poseban status Hrvatske u pogledu uvoza, koji će važiti od 1. januara, iako je prije godinu dana rečeno da se to neće prihvatiti.
Dodik je rekao večeras za televiziju "Pink BH" da BiH nema šanse bez vlastite proizvodnje.
"Kako da spasimo privredu od najezde kada mlijeko koje ne mogu da izvezu u Rusiju ubace u BiH po jeftinim cijenama? Usput imaju prevelmane i podsticaje za izvoz.
Bez vlastite proizvodnje nemamo šanse. Možete biti i `turbo Srbin`, i `turbo musliman` i `turbo Hrvat`, ali ako nema proizvodnje nema ničega", ukazao je Dodik.
On je naglasio da se prema Hrvatskoj ne može biti konkurentan zbog razlike u carinskim stopama.
"Odavno sam shvatio da je besmisleno o tome govoriti, jer za takvu priču nemate sagovornika. To je tabu tema", naveo je Dodik.
Prema njegovom mišljenju, ekonomskoj reformskoj agendi fali mnogo, a posebno monetarna politika.
On smatra da vezanost konvertibilne marke za evro ne može pomoći, jer se evro uporno obezvređuje i štampa bez pokrića.
"Nismo nijednu mjeru donijeli da pariramo tome, kao što bi bile monetarne mjere Centralne banke BiH. Centralna evropska banka štampa bez pokrića velike iznose evra", rekao je Dodik.
On smatra da je ekonomska reformska agenda više u funkciji da se promovišu birokrate iz Evrope da su nešto učinile, što ništa neće značiti za ekonomiju BiH.
"BiH ima odličnu priču, Dejtonski sporazum i dugogodišnji mir i sposobnosti i želje da se dogovorimo da funkcioniše, ali neće opstati ako se ne brani od ekonomske najezde iz regiona i EU. Ako ne zaštitimo ekonomiju, kako ćete zaštiti državu?", kaže Dodik.
Prema njegovom mišljenju, jedan od načina da se zaštiti proizvodnja jeste i naplaćivanje ulazne takse, što bi budžet BiH napunilo za 700 do 800 miliona KM.
"Kad smo to pokušavali da uradimo, nisu dale evropske ambasade, jer su to smatrale rušenjem konkurencije", rekao je predsjednik Srpske.
On smatra da bi BiH, kada bi dobila kandidatski status i liberalizovala određene ekonomske stvari, bila privlačna za ulaganja stranih investitora u pogledu jačanja industrije.
"Ako ne razvijemo društvo kao industrijsko na bazi resursa, mi nećemo imati šanse da se uključimo u evropsko tržište. Moramo da pravimo ekonomiju koja može da bude korespodentna i da se nosi u konkurenciji sa drugima. Period pridruživanja EU je stvarni period naših mogućnosti i u tom pogledu moramo da animiramo investitore i da ih privučemo na ovaj prostor", naglasio je Dodik.
Dodik je ocijenio da BiH, prema makroekonomskim pokazateljima, još ima šansu, ali da će doći u poziciju da padne u dužničko ropstvo prema evropskim institucijama.
On je naglasio da je problem u BiH i mehanizam koordinacije, koji je "ponovo postao čista politička ujdurma".
Dodik ističe da najveći dio nestabilnosti BiH leži na strancima i smatra da se dogovori u BiH ne poštuju, jer strancima ne odgovara da se domaći akteri dogovaraju.
Prema njegovim riječima, BiH nema vlastiti unutrašnji program i stranci govore šta da se radi.
"Sporazum o državnoj i vojnoj imovini, koji je potpisan prije pet godina, `razvalili` su stranci u BiH. Taj sporazum omogućavao je da BiH riješi pitanje državne imovine i deblokira Akcioni plan za članstvo /MAP/. Nije realizovan ni dogovor od prije osam godina da direktor Regulatorne agencije za komunikacije /RAK/ bude Hrvat, jer to nije odgovaralo strancima", naveo je Dodik.