BiH

Dodik: Posebna sjednica NS RS između 8. i 10. decembra

Dodik: Posebna sjednica NS RS između 8. i 10. decembra
Foto: Tanjug arhiva | Dodik: Posebna sjednica NS RS između 8. i 10. decembra
Srna

BANJALUKA - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da bi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se razmatrati predloženo povlačenje saglasnosti Republike na Oružane snage BiH mogla biti zakazana između 8. i 10. decembra, i da će se u roku od šest mjeseci pokušati naći neki prihvatljiv, novi model na nivou BiH - demilitarizacija ili donošenje odluke o vojsci Srpske.

"Tu nikakvih promjena nema i nisam spreman da govorim u ime Šmita i tako ne očekujem da on govori u moje ime", rekao je Dodik novinarima, kometarišući navode da ga je neko od lidera uspio odgovoriti od priče o povlačenju saglasnosti na Oružane snage BiH.

Dodik ističe da Šmit želi da se nametne kao visoki predstavnik u BiH, ali to nije.

On je dodao da Šmit nije prisustvovao nijednom sastanku sa komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem, te da nije pristojno komentarisati sastanak na kojem nije bio.

Dodik je rekao da će Narodna skupština odrediti termin održavanja te posebne sjednice, te podsjetio da je on predlagač odluke za koju će se i zalagati na toj sjednici, kao i za proglašenje nevaženja nametnutih zakona visokih predstavnika.

"Tu takođe u roku nekoliko mjeseci moramo vidjeti kako donijeti novu regulativu", naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je pokušano pravljenje neke predstave od toga šta se u BiH dešava, u okviru koje se vidi priča u svjetskim medijima kako treba uvoditi sankcije i mnogo čega drugog.

Dodik je ponovio da se traži dogovor, te da ako nema dogovora, onda u svemu tome mora biti primjena Ustava BiH, kao i da se Republika Srpska ne ponaša protivustavno, niti traži da se ugrozi ono što pripada BiH.

"Činjenica je da je sve što je ustavno pripalo Srpskoj - ugroženo i zato je ovakav naš odgovor", istakao je Dodik.

Sa Varheljijem razgovarano o načinu rješavanja pitanja u vezi sa Inckovim zakonom

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se na sastanku sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem razgovaralo o modalitetima rješavanja pitanja u vezi sa nametnutom odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka. Dodik je rekao da Varhelji smatra da je potrebno riješiti pitanja vezano za Inckovu odluku.

"Ono što sam rekao jeste – povucite tu odluku i sješćemo i razgovaraćemo. Dok se ta odluka ne povuče mislim da nisu stvoreni uslovi da se razgovara. Vezano za imovinu, isto tako smo dali prijedlog, ali Ustavni sud mora da bude riješen, moraju da odu stranci iz njega, vlasništvo nad Ustavnim sudom mora da pripadne narodima u BiH, a ne strancima", rekao je Dodik, naglasivši da su to sve pitanja o kojima se sinoć razgovaralo na sastanku u Sarajevu.

Dodik je rekao da Varhelji ima dosta informacija o stanju u BiH i da je dosta posvećen da se to riješi.

"Kod stranaca postoji uvjerenje da je BiH u najvećoj krizi do sada, što nije tačno. BiH je u permanentnoj krizi. Bilo je daleko ozbiljnijih i većih kriza. Zanemaruje se osnovna stvar da BiH ne može da nađe modus i model svog funkcionisanja na način da to ne bude periodično ili permanentno u stalnom zastoju", rekao je Dodik novinarima.

Prema njegovim riječima, neki misle da se ovo može lako riješiti, ali postoje problemi kada je u pitanju rad visokog predstavnika i rad Ustavnog suda BiH, a u oba slučaja su ozbiljni problemi, prvi nametnuti zakoni visokog predstavnika koji su promijenili politički sistem u BiH i učinili taj sistem antiustavnim, a drugo je Inckova odluka kojom je nametnuo određeni zakon.

Podsjetio je na odluke Ustavnog suda BiH koji tvrdi da o imovini, koja je neprikosnoveno dodijeljena entitetima nakon Dejtonskog sporazuma i Ustava, treba da se odlučuje na nivou BiH tako dajući do znanja da je to imovina koja pripada BiH, što nije tačno.

Dodik je istakao da ovu situaciju može da deblokira to da se riješe ta dva pitanja. "Mi smo predložili da oni koji su nametnuli to i povuku i da nakon toga možemo da razgovaramo u parlamentu BiH o eventualno nekim novim zakonskim rješenjima", rekao je Dodik.

Istakao je da su neki ljudi u Haškom sudu individualno presuđeni za zločin koji su oni okarakterisali kao zločin genocida, ali da nema univerzalne odluke o tome da je to krivica ili da bi moglo da bude korišteno u bilo kojim svrhama da se kolektivno osudi bilo ko, ocijenivši da je to delikatna stvar koja tako mora biti riješena.

Pitanje imovine, ponovio je, ne može da stoji na stolu, nego je urgentno i, ukoliko se ne riješi, BiH će ostati u zastoju, napomenuvši da je to pitanje već riješeno, ali da su izmislili nakon ugovora i sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije.

Dodik smatra nemogućim da regionalni ugovor o sukcesiji može da se nametne Dejtonskom sporazumu, pogotovu Ustavu zemlje, te navodi da je jedino trebalo učiniti da se imovina, koja je dodijeljena BiH kroz proces sukcesije, podijeli tako kako je Ustav rekao, a to je da pripada entitetima na čijoj teritoriji se nalazi.

On je podsjetio da je prijedlog vlasti Republike Srpske bio da dva entiteta i Brčko distrikt sačine poseban ugovor o tome i priznaju vlasništvo nad imovinom, koja se nalazi na njihovim teritorijama i da se taj ugovor potvrdi u Parlamentarnoj skupštini.

"Međutim, vidjeli smo da Bakir Izetbegović ima neke ideje, koje su vanvremenske i nisu sprovodive. Koliko sam ga sinoć razumio, smatra da bi čak i škole, bolnice, domovi zdravlja i sve što ima javni državni karakter trebalo da se rješava na nivou BiH, po sistemu da su oni darodavci koji nam daju imovinu", rekao je Dodik.

On je napomenuo da je Varhelji rekao da bi BiH mogla da ostane bez investicione podrške EU ako je političari u BiH ne učine funkcionalnom.

Dodik je rekao da to jeste mogućnost i da Republika Srpska u tom pogledu ima tri projekta, te ponovio da su u pitanju podrška izgradnji auto-puta od Doboja do Modriče, Vukosavlja, željeznička pruga od Šamca do Doboja i treći je projekat Foča-Šćepan polje.

"Mi smo najzainteresovaniji za auto-put od Doboja do Vukosavlja ali nismo bez alternative. U svakom slučaju, ukoliko ne uspijemo da angažujemo ta sredstva imamo već alternativne mogućnosti za tako nešto i mi ćemo održati investicionu aktivnost i na tom planu", istakao je Dodik.

On smatra da bi bilo dobro da se ta sredstva povuku od EU, ali da to može biti problem ukoliko su ona politički motivisana.

"EU i jeste djelovala na taj način da je svaki plasman ovdje, pa i najmanji, vezivala za neke političke procese i promjene, kako oni to zovu – reforme. Nije to sve Verhelji rekao na tako direktan način, ali ja sam veoma dobro razumio šta to znači", rekao je Dodik novinarima.

On je napomenuo da Republika Srpska i dalje može da živi bez puta Foča-Šćepan polje, ali da bi bilo dobro da ga izgradi, te dodao da to dio evropskih koridora i povezivanja između glavnih gradova.

"Ako su oni zainteresovani, mi stojimo na raspolaganju. Malo mi je čudno da mi treba da izgradimo taj dio puta i da se zadužimo kod evropskih bankarskih institucija, stavlja nas u poziciju da razmišljamo šta su nam prioriteti, a nama su prioriteti izgradnja auto-puteva", pojasnio je Dodik.

U Sarajevu je sinoć održan sastanak Varheljija i šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera sa liderima SNSD-a Miloradom Dodikom, HDZ-a BiH Draganom Čovićem i SDA Bakirom Izetbegovićem.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije