BEOGRAD - Milorad Dodik i Vladimir Putin, predsjednik Republike Srpske i predsjednik Vlade Rusije, u srijedu su u Beogradu razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji u RS, BiH i regionu te o jačoj ekonomsko-privrednoj saradnji RS i Rusije.
Putin i Dodik su se saglasili da treba da se poštuje slovo, a ne duh Dejtona. Takođe njih dvojica su razmijenili mišljenja oko energetskih projekata, te saradnju na tom planu.
Razgovor Putina i Dodika je nastavak jake saradnje RS i Rusije koja je pokazana i u prethodnom periodu, a Dodik je nedavno najavio i svoju posjetu zvaničnoj Moskvi, tokom koje će biti riječi o koncesijama za istraživanje mogućih nalazišta nafte u RS i ulaganju u elektroenergetski sektor.
Tako je Vladimir Titov, zamjenik ministra inostranih poslova Ruske Federacije, prilikom prošlogodišnje posjete Banjaluci rekao da Rusija kao garant Dejtonskog sporazuma smatra da bilo koje promjene u BiH treba da budu zasnovane na saglasnosti sva tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
Osim Titova, Dodik je prošle godine u Moskvi razgovarao sa Konstantinom Kosačevom, predsjednikom Komiteta za međunarodne odnose ruske Dume, na kome je ruska strana istakla da Rusija čvrsto ostaje na pozicijama da bude zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.
Putin je juče, tokom zvanične posjete Srbiji, predsjedniku Srbije Borisu Tadiću poručio da će Rusija ostati najbliži saveznik Srbije, a sve što je interes Srbije po pitanju Kosova je ujedno i interes Rusije.
Glavna tema razgovora u Beogradu sa srbijanskim zvaničnicima bila je ekonomska saradnja, koja je, kako su istakli Tadić i Putin, prošle godine iznosila 1,4 milijarde dolara. U okviru ekonomske saradnje, najveća pažnja bila je usmjerena na razgovore o izgradnji "Južnog toka", gasovoda koji bi iz Rusije trebalo da preko Srbije prevozi ruski gas ka Evropi.
Putin, s kojim su došli brojni ruski privrednici, među kojima su i čelni ljudi ruskog energetskog giganta "Gasproma", razgovarao je i s Mirkom Cvetkovićem, predsjednikom Vlade Srbije, i članovima Vlade, kao i sa drugim visokim zvaničnicima u Beogradu.
Tadić je rekao da EU ne može zadovoljiti svoje energetske potrebe bez saradnje s Rusijom, a Srbija će u tom kontekstu, kako je naveo, igrati konstruktivnu ulogu.
Dodao je da je strateški interes Srbije punopravno članstvo u EU, ali i da će nastaviti razvijati njene strateške i suštinske interese s Rusijom. Putin je rekao da Rusija nema ništa protiv aspiracija Srbije da postane članica EU.
"Evropska orijentacija Srbije nas ne zabrinjava. Pažljivo ćemo sa srpskom stranom pratiti razvoj tih odnosa da oni ne bi bili na štetu međusobnih odnosa, što smo sigurni da se neće desiti", rekao je Putin.
On je podsjetio da Rusija i Srbija imaju velike međusobne interese, koji nisu ograničeni samo na energetiku kroz rusko učešće u Naftnoj kompaniji Srbije i gasovodu "Južni tok". Putin je podsjetio da su ruske kompanije zainteresovane za saradnju i ulaganje u Srbiju, posebno u oblasti željeznica, ali i da srpske kompanije, posebno građevinske, imaju interes i mogućnost za poslove u Rusiji. Ruski premijer je precizirao da se očekuje učešće srpskih građevinskih kompanija u pripremi Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014. godine i Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018. godine. Tadić i Putin kazali su da je dogovoreno da preostalih 800 miliona dolara ruskog kredita Srbiji bude realizovano fazno u narednom periodu kroz ruske investicije, ali da je važno da za to budu stvoreni neophodni uslovi.
Tadić je izjavio da je otvorio pitanje podrške inicijativi Srbije u Savjetu bezbednosti UN-a da nezavisni tužilac ispita navode iz izvještaja Dika Martija o trgovini ljudskim organima na Kosovu i u Albaniji.
"To je potrebno kako bi se utvrdili svi izvršioci, kako bi bili procesuirani i kako bi otvorili prostor za pomirenje u regionu", rekao je Tadić.
Tadić je rekao da se Srbija zalaže za sveobuhvatnu i korjenitu istragu Martijevih navoda, kao i slučajeve svih zločina počinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije.
Prilikom susreta s predsjednicom Skupštine Slavicom Đukić-Dejanović i šefovima poslaničkih grupa, Putin je rekao da u Rusiji nema nijedne političke stranke koja nije prijatelj Srbije. Ukazao je na značaj parlamentarne saradnje dvije zemlje, rekavši da treba proširiti saradnju između poslaničkih grupa i različitih parlamentarnih tijela da bi se formulisale zajedničke pozicije na međunarodnom nivou.
Predsjednica Skupštine rekla je da Srbija i Rusija, bez obzira na veličinu i ekonomsku moć, jedna drugu smatraju za partnera, a da će Putinova posjeta dati nov, još snažniji impuls daljem razvoju ekonomskih odnosa.
Leonid Čugunov, direktor Sektora za upravljanje projektima u "Gaspromu", rekao je da će gradnja "Južnog toka" u Srbiji početi 2013. godine, a kompletan gasovod će biti pušten u rad krajem 2015.
Gasovod "Južni tok" će u Srbiju ući kod Zaječara, bez obzira na to da li ulazi iz Rumunije ili Bugarske, a izlaz iz Srbije u Vojvodini, prema njegovim riječima, zavisi od toga da li će ići prema Mađarskoj ili prema Austriji.
"Južnim tokom" će kroz Srbiju biti transportovano oko 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje, od čega će u Srbiji ostati četiri milijarde.
"Srbija će biti ključna tačka gasovoda 'Južni tok' u regionu", naglasio je "Gaspromov" direktor za upravljanje projektima.
Generalni direktor preduzeća "Južni tok" Marsel Kramer rekao je da će opšta studija izvodljivosti za "Južni tok" biti završena do avgusta 2011. godine i da će se tada znati tačna trasa tog magistralnog gasovoda.
Direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović kazao je da će gasovod "Južni tok" kroz Srbiju koštati između 1,3 i 1,5 milijardi evra, uključujući gradnju dvije kompresorske stanice. Bajatović je dodao i da izgradnja "Južnog toka" kroz Srbiju nije preraspodjela postojećih količina, već je to izvor nove količine gasa, naglašavajući da se godišnje od tranzitnih taksi može očekivati najmanje 200 miliona evra prihoda.
Jučerašnja Putinova posjeta Beogradu nije njegov prvi dolazak u Srbiju. On je 2001. godine boravio u Srbiji kao predsjednik Rusije.
Vrijeme za tranziciju OHR-a
Premijer Rusije Vladimir Putin prenio je večeras predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku stav da je došlo vrijeme za tranziciju OHR-a, da se Dejtonski sporazum mora poštovati, kao i da svaka vrsta dogovora u BiH mora da bude bez nametanja sa strane.
"Razgovarali smo o nizu pitanja. Putin se interesovao o političkoj situaciji u BiH i o Dejtonskom sporazumu. Raduje nas i dijelimo stav Rusije o pitanju Dejtonskog sporazuma", rekao je Dodik.
On je novinarima iz RS rekao da se vidjelo da ruski premijer poznaje situaciju i u RS i u BiH, u cjelini.
"Njegova posvećenost očuvanju Dejtonskog sporazuma za nas je veoma važna, kao i njegovi stavovi o razvoju situacije po pitanju OHR-a. Sada postoji još jače uvjerenje da smo na zajedničkom putu oko tih pitanja", istakao je Dodik.
Navodeći da su odnosi RS i Rusije veoma dobri i na kulturnom i na obrazovnom planu, Dodik je rekao da se u RS radi na formiranju ruskog univerziteta.
Referendum i NATO
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je ruskom premijeru Vladimiru Putinu prenio stav RS da će odluka o eventualnom priključenju NATO-u biti donesena na referendumu.
"Mi smo mogli da kažemo naš jasan stav o tome da će odluka o eventualnom priključenju NATO-u biti donesena na referendumu, koji će sigurno biti raspisan u RS u momentu kada bude potrebno da se odluči. O tome će odlučiti narod i to će biti obavezujući stav za političare iz RS, a to znači da će se taj stav reflektovati i na organe BiH", rekao je Dodik novinarima iz RS.
Prema njegovim riječima, o svakoj takvoj odluci moraće da odluči parlament.
Putinu Orden Svetog Save Prvog stepena
Premijer Rusije Vladimir Putin posjetio je večeras hram Svetog Save na Vračaru, gdje mu je Njegova svetost patrijarh srpski Irinej uručio Orden Svetog Save Prvog stepena.
Patrijarh Irinej je Putinu zahvalio za ljubav prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i nastojanju i podršci Rusije da Kosovo i Metohija ostane u sastavu Srbije.
Putinu je ovo najviše crkveno odlikovanje Dekretom Svetog arhijerejskog Sinoda dodijeljeno još 2007. godine, na prijedlog tadašnjeg srpskog patrijarha Pavla, ali je uručen večeras, jer ranije nije bilo prilike za to.
Obilaskom najveće pravoslavne crkve na Balkanu, Putin je završio jednodnevnu posjetu Beogradu.
Posjetu ruskog premijera pratilo je više od 400 stranih i domaćih novinara.
Libija
Vladimir Putin i Boris Tadić su se dotakli i Libije. Tadić je podsjetio da Srbija ima teška iskustva tokom devedesetih godina, mada, kako je istakao, ne treba povlačiti paralele između intervencija u Srbiji i akcija u Libiji.
"Verujem da delim mišljenje građana Srbije da smo zabrinuti zbog stradanja civilnog stanovništva u Libiji i da želimo da prestane razaranje", rekao je Tadić.
Putin na "Marakani"
Predsjednik Vlade Ruske Federacije je na beogradskoj "Marakani" prisustvovao prijateljskoj fudbalskoj utakmici između Crvene zvezde i moskovskog Zenita, čiji je veliki navijač.
Utakmica je završena neriješenim rezultatom 1:1 (0:0).
Strijelci su bili Zorica u 51. za Crvenu zvezdu, a Murihin u 65. minutu za Zenit.
Prijateljski susret Crvene zvezde i Zenita početak je saradnje dva kluba, koje veže ruska kompanija "Gazprom" , vlasnik šampiona Rusije iz Sankt Peterburga i generalni sponzor beogradskih "crveno-bijelih".
Bezbjednost
Tokom posjete Vladimira Putina na snazi su bile opsežne bezbjednosne mjere, saobraćajnice kojima se kretao kroz Beograd bile su zatvorene, a putanja kretanja je do zadnjeg trenutka bila u tajnosti iz bezbjednosnih razloga.
Putin se beogradskim ulicama vozio zilom-41052, koji, prema nekim ocjenama, nadmašuje takozvanu "zvijer" američkog predsjednika Baraka Obame. To su oklopna, ručno izrađena kola s neprobojnim staklima. Dostižu brzinu 195 km na čas i mogu da izdrže i manji nuklearni udar.
Bezbjednosni prsten koji je čuvao Putina brojao je oko 5.000 ljudi, ne samo redovne, već i pripadnika Specijalne policije, Žandarmerije, Bezbjednosno-informativne agencije, Vojnobezbjednosne agencije i Vojnoobavještajne agencije, kao i specijalaca Vojske Srbije.