BANJALUKA - Milorad Dodik, premijer RS, predložio je juče formiranje regionalne vatrogasne brigade Republike Srpske, Hrvatske i Crne Gore koja bi efikasno mogla da djeluje na kritičnim područjima.
Dodik je, komentarišući izjavu premijera Hrvatske Ive Sanadera, kazao da Republika Srpska ne može biti odgovorna za požare na području Dubrovnika.
`RS nikako ne može biti odgovorna za požare u Dubrovniku, ali će utvrditi pojedinačnu odgovornost ukoliko ona postoji`, istakao je Dodik.
Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekao je juče u Trebinju da izjave pojedinih hrvatskih političara, prema kojima požari dolaze iz RS, ne doprinose dobrosusjedskim odnosima.
`Bilo bi dobro da se može, ali nemoguće je uticati na smjerove vjetra koji vatrenu stihiju nosi na sve strane`, rekao je Bratić.
Stanko Slišković, sekretar Uprave Civilne zaštite Federacije BiH, takođe je odbacio kao netačne izjave hrvatskog premijera i lokalnih zvaničnika u Dubrovniku da su vatrogasci u BiH bili pasivni u sprečavanju požara u pograničnom području u dubrovačkom zaleđu.
`Naši ljudi su nadljudskim naporima gasili svaki požar koji se mogao gasiti, a niko sa sigurnošću ne može tvrditi gdje je požar počeo`, rekao je Slišković.
Objasnio je da BiH nije mogla gasiti samo nekoliko požara na granici s Hrvatskom zbog nepristupačnog i miniranog terena.
`Požari na području BiH, u dubrovačkom zaleđu, izbili su na prostoru nekadašnjih ratnih sukoba, odnosno na mjestu sadašnje međuentitetske granice RS i FBiH`, istakao je Slišković.
Dragan Štark, stručni saradnik za obuku Republičke uprave Civilne zaštite RS, rekao je da su vatrogasci i pripadnici Civilne zaštite zajedno sa lokalnim stanovništvom učinili sve da ugase požare i da nikako ne treba sumnjati u to.
Načelnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk je istakao da trebinjski vatrogasci danonoćno gase vatru, čak i u rejonima koji nisu zona njihove odgovornosti, te da je od vatrogasaca informisan da su požari dolazili sa teritorije Hrvatske, ali da prekogranična saradnja u ovom smislu nije ispoštovana onako kako je dogovorena.
Miroslav Lajčak, visoki predstavnik u BiH, rekao je da je upoznat sa situacijom vezanom za šumske požare koji se svakodnevno razbuktavaju na ovom terenu i ponudio helikopter EUFOR-a za vazdušno nadgledanje situacije, kao i stručnjake za ovo pitanje.
Dodao je da je vrlo teško odgonetnuti iz kog pravca se vatra širi i da politika ne bi trebalo da se uvodi u ovu problematiku, gdje je neophodno zajedničko djelovanje.
Još nema procjene štete
Rada Maunaga, stručni saradnik u preduzeću `Srpske šume`, istakla je da je u toku obrada podataka koja će pokazati kolike su stvarne štete nanesene ovom preduzeću, čija je imovina najviše stradala u požarima.
`Dok je god ijedan požar aktivan mi ne možemo da izračunamo konačnu cifru štete, ali ono što znam je da je na području Trebinja do sada izgorjelo oko 10.000 hektara makije i niskog rastinja, a na području Višegrada 230 hektara crnogorične šume`, rekla je Rada Maunaga.
Dodala je da je u pitanju šuma lošijeg kvaliteta i da nije u pitanju veliki ekonomski, već ekološki gubitak.
`Ono što su naši ljudi primijetili na terenu je da je u 90 odsto slučajeva za izazivanje požara kriv ljudski faktor`, istakla je Rada Maunaga.
Kuće spasene od vatre
Poslije borbe sa vatrenom stihijom koja je trajala gotovo cijelu noć između ponedjeljka i utorka, na području opštine Trebinje obuzdan je veliki šumski požar u rejonu naselja Dživarsko poljice koji je prijetio i kućama.
Pod kontrolu je stavljen i požar u Turmentima u regiji Zubaca, koji je takođe bio ugrozio ovo selo.
Prema riječima Mirka Milojevića, komandira Vatrogasne jedinice Trebinje, vatrogasci ove jedinice juče su gasili područje oko naselja Volujac i region od Dživarskog poljica prema selu Bugovina, u južnom dijelu trebinjske opštine.
`Na svu sreću, uspjeli smo ugasiti požar koji se približio na svega nekoliko metara od prvih kuća u selu Biograd`, ističe Milojević.
U gašenju ovih požara, pored mještana, pripadnika Vatrogasne jedinice i Civilne zaštite Trebinje, učestvovao je i jedan broj radnika zaposlenih u Komunalnom preduzeću Trebinje i `Vodovodu`, kao i radnici Centra za gazdovanje kršom.