VAŠINGTON - Opšti utisak neposredno nakon posjete Milorada Dodika, predsjednika RS, Vašingtonu jeste snaga i odlučnost Dodika da zastupa interese RS na efektivan način koji nije nužno i u svakom trenutku u harmoniji sa stavovima Stejt departmenta, ali koji izaziva poštovanje i najozbiljnije uzimanje u razmatranje njegovog mišljenja.
Postizborna situacija u BiH, poteškoće u formiranju Savjeta ministara BiH i stavovi u vezi sa situacijom na Kosovu najviše su dominirali i privlačili pažnju američkih sagovornika sa kojima se susreo Dodik.
Veliku pažnju sagovornika sa kojima se susreo Dodik privlačili su i stavovi RS po pitanju priznavanja palestinske države s obzirom na to da je BiH nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a, gdje je ovo pitanje na dnevnom redu.
Predsjednik RS u svim prilikama istakao je svoju podršku srpskom narodu na Kosovu i Metohiji i njihovim mirnim protestima za očuvanje legitimnih prava srpskog naroda.
"Dodik uživa veliki nivo poštovanja u Vašingtonu iako se njegovi stavovi često nalaze u sukobu sa nekim američkim stavovima o BiH, a u posljednje vrijeme i sa Kosovom. Ipak on pokazuje dobru volju i spremnost da razgovara o svim temama, a posvećen je pronalaženju rješenja za sva otvorena pitanja", kazao je Džo Griboski, predsjedavajući Radne grupe za razvoj i humanitarnu pomoć u Stejt departmentu.
Dodik je učestvovao i na okruglom stolu na Univerzitetu "Džons Hopkins", jednoj od najuglednijih ustanova za izučavanje spoljne politike, na kojem je govorio na temu postojećih izazvova u BiH, nakon čega su uslijedila brojna pitanja profesora i studenata dobro upućenih u probleme BiH i Balkana.
Dodik je tom prilikom istakao da je uspostavljanje mira u BiH jedan od najvećih uspjeha međunarodne zajednice, te da je ključ tog uspjeha Dejtonski sporazum.
Govoreći o trenutnoj krizi Dodik je rekao da je ona uzrokovana činjenicom da Dejtonski sporazum nije poštovan i da su neke strane u međunarodnoj zajednici od samog početka imale namjeru da ga promijene.
Predsjednik RS studentima i profesorima je rekao da postoje tri koncepcije za budućnost BiH.
"Jedna od njih je centralizacija, koja nije realna opcija, druga je da BiH bude visoko decentralizovana država, što je najrealnija opcija, i treća opcija je disolucija BiH, što nije naša želja i što je tabu tema za političare u BiH, ali to ne znači da to nije realna alternativa", rekao je Dodik.
Odgovarajući na pitanje o pismu koje mu je uputio Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da Izetbegović nije pokazao dobru volju za rješavanje problema i da on nema problem sa Bakirom, a naročito sa bošnjačkim narodom.
"Moje neslaganje sa Izetbegovićem vezano je isključivo za njegovu i politiku koju vode njemu slični, a koji pokušavaju da svoju viziju BiH nametnu svim građanima u BiH", kazao je Dodik.
Govoreći o situaciji na Kosovu predsjednik RS rekao je da podržava Srbe i da sadašnja međunarodna politika i intervencija nije neutralna.
Obrad Kesić, analitičar iz Vašingtona, rekao je da je Dodik u Vašingtonu nastupio državnički te da je za razliku od mnogih srpskih političara govorio iskreno makar se to kosilo i sa stavovima SAD.
"Mnogi srpski političari dolaze u Vašington i ne uspijevaju da izgrade iskrene odnose sa američkim zvaničnicima, jer prilikom posjete samo saopštavaju ono što procijene da bi njihovi sagovornici voljeli da čuju. Dodik je nastupio državnički baš zbog toga što se ne uzdržava i govori iskreno pa makar se to kosilo i sa stavovima SAD", kazao je Kesić.
On je istakao da je Dodik uspio da razjasni mnoga pitanja u vezi sa trenutnom situacijom u BiH, a ono što je najvažnije, uspio je da razbije stereotipe u Vašingtonu koji ukazuju na to da je najveći problem u BiH neefikasnost vlasti zbog prevelikih nadležnosti entiteta.
"Na vrlo argumentovan način demonstrirao je da je sadašnja politička kriza rezultat nametanja nelegalnih odluka od strane visokih predstavnika međunarodne zajednice i nedostatka dobre volje među nekim liderima u Sarajevu", kazao je Kesić.
Podsjećamo, Dodik je tokom svog boravka u Vašingtonu razgovarao sa Filipom Rikerom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara, a imao je prilike da iznese svoje stavove pred Savjetom za nacionalnu bezbjednost.
Pored toga, Dodik se sastao i sa članovima senatskog Komiteta za međunarodne odnose Džinom Šahinom i Ričardom Lagarom, kao i sa republikanskim senatorom Džonom Buzmanom i kongresmenom Robertom Aderholtom.
Uz ove susrete Dodik je u sjedištu Organizacije profesionalaca u međunarodnim odnosima priredio prijem na kome je imao priliku da nastavi razgovore sa predstavnicima Stejt departmenta, USAID-a i drugih državnih institucija. Prijemu su prisustvovali i Mitar Kujundžić, ambasador BiH u SAD, te brojne zvanice iz svijeta diplomatije.
Tom prilikom Dodik je ukazao na napore koje je RS uložila kako bi poboljšala poslovni ambijent, naročito za strane investicije. Takođe prisutne je upoznao sa potencijalima RS i pozvao američke kompanije i poslovne ljude da ulažu u RS.
Dodik posjetu SAD nastavlja u Čikagu, gdje će se tokom vikenda sastati sa pripadnicima brojne srpske zajednice i sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, kao i sa poslovnom zajednicom. Nakon Čikaga, predsjednik RS putuje u Njujork, u kome ga, osim susreta sa njujorškom srpskom zajednicom i poslovnim ljudima, očekuje predavanje na prestižnom Kolumbija univerzitetu.
"Alkal sekjuriti" bi ulagao u RS
Osim za političke razgovore, predsjednik RS je posjetu Vašingtonu iskoristio i za sastanke sa poslovnim ljudima, koje je informisao o mogućnostima ulaganja u RS, za koju je rekao da ima veoma povoljnu klimu za investiranje.
Veliko interesovanje za ulaganje u projekte bezbjednosti pokazala je kompanija "Alkal sekjuriti", koja ima godišnji obrt veći od milijardu KM.
Simran Štulpnagel, menadžer za strateški razvoj "Alkal sekjuritija", rekao je da je njegova kompanija ozbiljno zainteresovana za nekoliko projekata i da je već donio odluku da u najkraćem roku razmotri prilike u RS.
"U ovoj fazi prikupljamo informacije i očekujemo da će neki od vodećih menadžera kompanije u bliskoj budućnosti posjetiti Banjaluku i početi ozbiljne razgovore sa predstavnicima vlasti u RS", kazao je Štulpnagel.
Povratak na dejtonski izvorni balans
Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da je suštinski razlog što nije formirana vlast na nivou države postojanje više koncepata u BiH i istakao da dejtonski koncept, za koji se on zalaže, predviđa balans, rotaciju i ravnopravnu zastupljenost naroda. On je izjavio za ''Glas Amerike" tokom posjete SAD da je za BiH najbolje rješenje da se vrati na dejtonski izvorni balans.
"Onda bismo znali da Hrvati mogu da predlože svoje predstavnike, mi Srbi svoje, a Bošnjaci svoje. I ne bi bilo eksperimenata. Ovako smo svi u fazi nekog eksperimenta koji možda zvuči primamljivo nekima u Evropi, ali on je neostvarljiv u BiH, gdje postoje realni odnosi između tri konstitutivna naroda i dva entiteta", istakao je Dodik. Prema njegovim riječima, formiranje vlasti je bilo lako završavano u svim prethodnim slučajevima, dok se nije pojavila politika koja podrazumijeva želju da jedna politička partija bude predstavnička i za više od jednog naroda, bez obzira na to što za nju glasa isključivo, recimo, bošnjački narod.