SARAJEVO - U Sarajevu je u toku sjednica Doma naroda na kojoj bi delegati trebalo da donesu odluku u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, čije je usvajanje potrebno radi sprovođenja odluke Ustavnog suda BiH.
Rasprava o Izvještaju Evropske komiisje o BiH bila je burna. Mario Karamatić, hrvatski delegat kazao je da mu je drago što je izvještaj Evropske komisije potvrdio ono što on u ovom domu godinama govori, a to je da BiH nije na pravi način kznila 323 osobe koje su otišle na strana ratišta iz BiH, da u ladicama sudova i tužilaštava stoje prijave o korupciji i krivčne prijave protiv nekih ministara u Vijeću ministara BiH.
Sredoje Nović, srpski delegat rekao je da se čini da je Evrospka komisija dobro detektovala probleme u BiH, a to je vladajuća koalicija u BiH.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao je da treba do kraja čitati izvještaj kada se govori o osjetljivim i značjanim temama poput terorizma.
"Što se tiče migranata BiH jer ratificirala sporazum sa većinom zemalja, a tiče se reamisije, te da BiH do sada izvršila reamisiju za preko 800 migranata koji su odgovarajući način vraćeni u susjedne zemlje", kazao je Zvizdić.
Odgovarajući na konstataciju Novića da je Evropska komisija detektovala problem i da je to vladajuća koalicija, Zvizdić je rekao da ga to čudi od čovjeka koji je bio u sastavu prošlog Vijeća ministara.
Delegati se nisu izjašnjavali o izvještaju Evropske komisije.
U drugom čitanju delegati će se izjašnjavati o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH čiji je predlagač bošnjački delegat Halid Genjac, a u koji su ugrađeni amandmani koje su odvojeno predložili klubovi hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda.
Ovim amandmanima, koje su jednoglasno podržali članovi Ustavnopravne komisije Doma naroda, sprovodi se odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa preciziranjem rokova i norme za primjenu specijalnih istražnih radnji.
Kada je riječ o imunitetu svjedoka, jednim od amandmana on se ograničava i ne može se dati za ona krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina i više, odnosno za najteža krivična djela.
Postizanje dogovora o amandmanima trebalo bi da odblokira višemjesečni zastoj u Domu naroda u vezi sa usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH.
U prvom čitanju pred delegatima će se naći i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o krivičnom postupku BiH, koji je ranije usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali bi izjašnjavanje o njemu trebalo da bude samo formalnost ako Dom naroda podrži u drugom čitanju zakonski prijedlog sa usaglašenim amandmanima.
Usvajanjem u Domu naroda usaglašenog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku ne bi bila okončana procedura njegovog donošenja, jer je potrebno da ga usvoji i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Rok Ustavnog suda za sprovođenje odluke u vezi sa Zakonom o krivičnom postupku istekao je još u decembru prošle godine, kao i dodatnih šest mjeseci koliko je Ustavni sud dao parlamentu BiH za usklađivanje zakona sa ovom odlukom.
Na izmjenama ovog zakona insistira i međunarodna zajednica, koja traži da on bude usklađen sa evropskim standardima.
U toku su odgovori na delegatska pitanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.