MOSTAR - Haris Silajdžić i Mate Granić se u knjizi "Bošnjačkohrvatski politički obračun", autora dr Ismeta Hadžiosmanovića, izravno optužuju za odbijanje raspuštanja koncentracijskih logora za vrijeme hrvatskobošnjačkog sukoba u Hercegovini, posebice na području Mostara.
Hadžiosmanovićeva knjiga zvanično će biti promovirana sutra u 19.30 sati u Hrvatskom domu `Herceg Stjepan Kosača` u Mostaru. Autor uoči promocije za `Nezavisne` prenosi neke njene dijelove.
`Na području Hercegovine pod kontrolom HVO-a bilo je 15 logora u kojima je držano 4.750 Bošnjaka, a pod kontrolom Armije RBiH je bilo 14 logora, u kojima je bilo zarobljeno oko 850 Hrvata. Crveni križ je obišao te logore i dokumentirao zatečeno stanje. Taj dokument je kasnije dobio neslućene razmjere, jer je udarao na državnu politiku Republike Hrvatske kojoj se tada prijetilo sankcijama. Alija Izetbegović i Franjo Tuđman su bili najodgovornije osobe za postojanje tih logora, čije je raspuštanje tražila međunarodna zajednica. Organiziraju se pomirbena vijeća i u listopadu 1993. godine se sastaju hrvatska i bošnjačka državna delegacija. Bošnjačku delegaciju je kao predsjednik Vlade BiH predvodio Haris Silajdžić, a hrvatsku Mate Granić, koji je bio ministar vanjskih poslova RH. Ja sam bio u hrvatskoj delegaciji, jer sam smatrao da na taj način mogu više pomoći. Haris Silajdžić i Mate Granić nisu pristali na raspuštanje logora i stoga moraju odgovarati`, kaže Hadžiosmanović.
Prema njegovim riječima, sve što je napisao potkrijepio je i dokumentima koji se mogu vidjeti u knjizi.
`Na jednom mjestu iznosim ulogu hrvatske državne politike u BiH, kao i bošnjačke državne politike. U ljeto 1993. godine, kada je sukob bio na vrhuncu, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman su govorili kako se radi o 'sukobu bez razloga', što je bio izraz njihove nemoći da ga zaustave`, kaže Hadžiosmanović. Dodao je kako smatra da svi moraju odgovarati za svoja djela, te je stoga i napisao ovu knjigu čiji su dijelovi poslati i u Hag.
`Izlaskom ove knjige mnogi ljudi će biti iznenađeni, ali ja sam sve potkrijepio dokumentima koje sam sakupljao tijekom najvećih ratnih sukoba. Tvrdim da se rat mogao izbjeći, a posebno se moglo izbjeći pravljenje koncentracijskih logora za čije je postojanje najodgovorniji Haris Silajdžić`, poručuje Hadžiosmanović.
Dr Ismet Hadžiosmanović jedan je od utemeljitelja SDA, te predsjednik Regionalnog odbora ove stranke za Hercegovinu u vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Bio je član najužeg rukovodstva stranke u vrijeme ratnih sukoba.