Hrvati u BiH su zbog Dejtonskog ustava u BiH građani drugog reda, zbog čega se hitno mora donijeti novi ustav, kaže u intervjuu za "Nezavisne" predsjednik HDZa BiH Dragan Čović. Njegov prijedlog su četiri federalne jedinice, od kojih bi Sarajevo bilo distrikt.
Izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva priznaje kao legalan, a za žestoke izjave Ive Mire Jovića kaže kako su medijski krivo interpretirane. Čović najavljuje koalicije na svim razinama, ali samo s istomišljenicima.
NN: Kako komentirate izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?
ČOVIĆ: Mi smo već više puta kazali da je Željko Komšić izabran voljom bošnjačkog glasačkog tijela, tako da ga teško tko može prihvatiti kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U biti on se previše time niti ne ponosi. On ističe da nije Hrvat, da nije katolik i da ne govori hrvatskim jezikom. SDP BiH i gospodin Komšić su ostvarili svoj cilj. On je izabran za člana Predsjedništva BiH koristeći prije svega manjkavosti Izbornog zakona. Na našu veliku štetu, zbog nezavršene prve faze ustavnih promjena nije osujećena jedna takva mogućnost, koja je stalno visila nad glavom hrvatskom narodu. Ali, ipak na kraju moramo kazati da je Željko Komšić izabran sukladno Izbornom zakonu.
NN: Što vodstvo bh. Hrvata može učiniti da se ne ponovi takva situacija?
ČOVIĆ: Jedino što se može učiniti jeste izmijeniti Izborni zakon, odnosno Ustav BiH. Sve drugo su iluzije. Ako se želi na jedan drugi način pristupiti sprečavanju ovakve mogućnosti, to bi značilo da se sve hrvatske stranke i svi Hrvati u BiH okupe pod jednu političku opciju i jedno zajedničko djelovanje, što bi s druge strane izazvalo probleme jer bi to opet bilo jednostranačje u funkcioniranju politike u BiH. Poslije ovako jednog izraženog pluralnog načina funkcioniranja, mislim da je teško napraviti takav vid suradnje i ostvariti takav jedan način zaštite.
Pa čak kada bi se svi Hrvati i okupili oko jednog kandidata, opet nemamo nikakve garancije da uvjerljivo brojniji bošnjački narod ne bi izabrao po sličnoj koncepciji organiziranja svog člana Predsjedništva BiH pod nazivom hrvatski. Jedina mogućnost je izvršiti izmjenu Izbornog zakona, odnosno Ustava BiH, na tragu onoga što smo već bili dogovorili. Smatramo da se tri člana Predsjedništva BiH trebaju birati u parlamentu. Mi smo se već tada, u prvoj fazi ustavnih promjena, bili usuglasili da to bude kroz instituciju Doma naroda, tako da svaki klub predlaže i bira formalno po jednog člana Predsjedništva BiH. Time bi se apsolutno zaštitili hrvatski, srpski i bošnjački član Predsjedništva BiH. Prije svega, birali bi se iz parlamenta BiH i izbjegla bi se sadašnja podjela.
NN: Podržavate li žestoke izjave Ive Mire Jovića o iseljenju Hrvata i druge, koje je dao nakon izbora Komšića u Predsjedništvo?
ČOVIĆ: Ne mislim da je gospodin Ivo Miro Jović mislio na način kako je to prezentirano u javnosti. On je samo iskazao apsolutno nezadovoljstvo činjenicom da je uvjerljivo dobio najveći broj glasova među hrvatskim pučanstvom u BiH. On je dobio više glasova nego Ljubić i Jurišić, kao i ostala dva njegova protukandidata zajedno, a bošnjački narod je ipak dobio mogućnost da izabere hrvatskog člana Predsjedništva. Vjerojatno pod takvim dojmom su i neke izjave koje je gospodin Jović rekao, a koje su krivo prokomentirane. O izboru Željka Komšića mi smo kao stranka jasno dali svoje stajalište.
NN: Jesu li Hrvati poslije ovih izbora postali manjina?
ČOVIĆ: Hrvati već odavno u političkom djelovanju BiH, zbog Aneksa 4 i odnosa koji vrijede u ovoj zemlji, na neki način su građani drugog reda, a to se vidi iz Ustava i entiteta. Sama činjenica da u RS Ustav kaže da predstavnici Hrvata mogu uvjetno upražnjavati tri mjesta, u FBiH pet mjesta od 16 ili 17 koliko broji vlada jednog, odnosno drugog entiteta, sama za sebe dovoljno govori. Pa i činjenica da su u BiH dva entiteta, a tri su konstitutivna naroda, opet vrlo jasno govori o poziciji hrvatskog naroda u BiH gledajući brojnost ljudi. Hrvati u BiH imaju i te kako mnogo razloga da se intenzivno zalažu i bore protiv toga da i stvarno postanu nacionalna manjina.
NN: S kojom strankom je najizglednija koalicija HDZ-a BiH?
ČOVIĆ: Prije svega, mi funkcioniramo u BiH na način da na razini države, ako želite biti u vlasti, morate imati za sugovornike predstavnike srpskih i bošnjačkih stranaka. Mi smo to i do sada na jedan sličan način imali, tako da je i do sada suradnja bila sa SDS-om, PDP-om i SNSD-om. Smatram da će se na istom pravcu nastaviti ta suradnja kada je u pitanju državna razina vlasti. Kada je u pitanju Federacija, nezamislivo je da zbog naše brojnosti napravimo bilo kakvu ulogu na federalnoj razini vlasti bez bošnjačkih stranaka. I do sada smo surađivali sa SDA i SBiH. Mislim da ćemo i u narednom periodu na sličan način nastaviti tu suradnju. Činjenica da surađujete na državnoj i federalnoj razini s određenim strankama vas apsolutno orijentira da sličnu suradnju imate i na svim razinama vlasti, tako da očekujem da ćemo i na razini županija kao na razini države i Federacije imati suradnju sa sličnim strankama. Ali, primarno opredjeljenje u tim surađivanjima jeste opredjeljenje ne za fotelje ili vlast, nego za slične programe. Mi smo uvjerenja da se u naredne četiri godine BiH treba apsolutno reformirati. Prije svega treba donijeti novi ustav. Sve one stranke koje na sličan način razmišljaju mogu biti dio naše široke koalicije. Moramo apsolutno riješiti pitanje mnoštva reformskih zakona. Svi oni koji na sličan način misle opet mogu zajedno s nama. I što je najbitnije, moramo imati slično promišljanje o socijalno-ekonomskoj budućnosti BiH.
NN: Je li moguća koalicija HDZ-a BiH sa HDZ-om 1990 i pod kojim uvjetima?
ČOVIĆ: Na sličan način treba se razmišljati i o predstavnicima hrvatskih stranaka, kako bi se osnažila naša uloga. Međutim, uvjet da bi se s bilo kim koaliralo je upravo slično promišljanje oko budućeg uređenja BiH. Ako s nekim ne možete naći zajednički jezik oko ustavnih rješenja, budućnosti BiH, reformi i gospodarsko-socijalne slike, onda jednostavno nemate mogućnosti tražiti prostor za koaliciju. Preduvjet za bilo koju koaliciju, sa bilo kojom hrvatskom strankom, je ovo programsko djelovanje u naredne četiri godine.
NN: Hoćete li zauzeti zajednički stav o ustavnim promjenama s novoformiranom koalicijom Bože Ljubića i Zvonka Jurišića?
ČOVIĆ: To ne znam. Mi svoj jasan stav imamo. Iznijeli smo ga i zagovarali sve vrijeme. Vrlo precizno smo naznačili što želimo u budućnosti BiH, a to smo naša stranka i ja osobno u više navrata i kazali: to su tri razine vlasti u BiH. Svaka razina vlasti bi trebala imati izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast. Na srednjoj razini vlasti bi po nama trebale biti četiri federalne jedinice, od kojih je jedna Sarajevo kao distrikt. Svi oni koji na sličan način razmišljaju o uređenju BiH mogu s nama graditi koaliciju i kada je u pitanju ustavni aranžman. Naravno, svi oni koji ne misle tako jednostavno teško da mogu sjediti zajedno za stolom, bar u onim završnim fazama razgovora u vezi s ustavnim promjenama.
NN: Ljubić najavljuje preuzimanje vlasti u četiri županije s hrvatskom većinom?
ČOVIĆ: Mislim da je u najmanju ruku čudno da netko nakon samo tri dana poslije izbora, kada većina rezultata još nije obrađena, najavljuje pobjedu. To dovoljno govori o ljudima. Možda je za mene najzornija izjava koju sam čuo od prvih ljudi te stranke da su njihovi svi ciljevi ostvareni na ovim izborima. Suvišno je komentirati da je nečiji cilj ostvaren ako ste srušili gospodina Jovića, koji je uvjerljivo dobio izbore među Hrvatima.