Vlasti imaju mehanizme da reaguju, kao u slučaju nedavnih poskupljenja na tržištu izazvanih sušom i nedostatkom pšenice, kaže Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača BiH.
Iako od 12. februara ove godine Doko obavlja dužnost ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, većina građana još ne zna da ova institucija postoji.
NN: Šta su tačno nadležnosti ombudsmana za zaštitu potrošača?
DOKO: Obveze ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH predviđene su člankom 101 Zakona o zaštiti potrošača. Ombudsman je dužan da pruža informacije o pravima i obvezama potrošača i daje potporu udruženjima potrošača u njihovim aktivnostima. Također, ombudsman prati ili predlaže aktivnosti u vezi s odnosom kompanija - potrošač, te istražuje aktivnosti na tržištu usmjerene prema potrošaču po službenoj dužnosti, ili tragom žalbi i koordinira svoje aktivnosti s entitetskim tržišnim inspekcijama. Zakon je propisao da ombudsman donosi odluke i poduzima druge mjere u slučajevima pritužbi potrošača, ili kršenja dobrih poslovnih običaja. Nadležnosti ombudsmana su i da izdaje određene smjernice ili preporuke u posebnim sektorima poslovanja. Također, ombudsman može da predlaže i inicira rješavanje potrošačkih sporova primjenom mehanizama za alternativno rješavanje sporova. Ombudsman može da predlaži Vijeću za zaštitu potrošača BiH i Vijeću ministara BiH potrebna poboljšanja Zakona o zaštiti potrošača, te doprinosi usmjeravanju i efikasnosti politike u oblasti zaštite potrošača;
NN: Imate li saradnju s udruženjima za zaštitu potrošača i znate li koliko uopšte ima ovih udruženja u BiH?
DOKO: Suradnja s udruženjima za zaštitu potrošača definirana je zakonom u smislu pružanja potpore udruženjima u njihovim aktivnostima, kao i pružanje informacija po svim pitanjima od interesa za potrošače. Prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, u BiH ima registrirano 14 udruženja, od kojih su tri osnivači, a pet članovi Saveza udruženja potrošača. Udruženja su registrirana na entitetskoj razini, a Savez na državnoj.
NN: Nedavno su cijene različitih prehrambenih artikala porasle, uz obrazloženje da je to posljedica suše i nedostatka pšenice u robnim rezervama u BiH. Da li je to realno opravdanje za poskupljenje i kako zaštititi potrošače?
DOKO: Ekonomski interes potrošača je veoma značajan i on se štiti uspostavom jedinstvenog ekonomskog prostora, poticanjem konkurencije, sprečavanjem monopola, kao i raznim mjerama nadležnih tijela izvršne vlasti. Te mjere ogledaju se u ograničenju marže za pojedine vrste kruha, te u obvezi dobivanja suglasnosti za promjenu cijena, subvencioniranje proizvodnje, otkup proizvodnje, zajamčene cijene, interveniranje iz robnih rezervi, ali i kontrolom tržišta. Potrebno je razdvojiti socijalni aspekt ovog poskupljenja od vođenja politike zaštite potrošača. Jedno od osnovnih prava potrošača je pravo pristupa osnovnim robama i uslugama.
NN: Jedan od predstavnika udruženja potrošača Mesud Lakota nedavno je izjavio da Zakon o zaštiti potrošača ne štiti kupce tehničke robe, jer nema roka garancije i besplatnog servisa uređaja, nego samo obavezuje prodavce da obezbijede rezervne dijelove na tržištu?
DOKO: Prilikom izrade Zakona o zaštiti potrošača BiH, veliki doprinos dali su mnogi predstavnici udruženja za zaštitu potrošača, a gospodin Lakota je jedan od njih. Zakon je u poglavlju šest obradio ovu problematiku i regulirano je izdavanje garancija za proizvod ili uslugu. Za tehnički složene proizvode proizvođač je dužan utvrditi i u tehničkom uputstvu navesti rok osiguranog servisiranja i snabdijevanja tržišta rezrevnim dijelovima. Rok garancije ne smije biti kraći od tri godine za kućanske aparate, odnosno pet godina za druge tehnički složene proizvode, ako propisom donesnim na osnovu ovog zakona nije drugačije određeno. I nakon prestanaka proizvodnje proizvođač ili dobavljač dužan je na tržištu obezbijediti rezervne dijelove u roku koji ne smije biti kraći od deset godina. Također, Zakon o obligacionim odnosima u poglavlju tri regulira garanciju za pravilno funkcioniranje prodane stvari i propisuje obveze prodavatelja i ovlaštenoga servisa.
NN: Bili ste ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kada je Zakon o potrošačima usvojen. Da li je tačan podatak da još samo Švedska ima instituciju ombudsmana za zaštitu potrošača?
DOKO: Ombudsman za zaštitu potrošača, osim u Švedskoj, postoji još u Danskoj, Finskoj, Norveškoj, a u drugim europskim državama su to agencije za zaštitu potrošača. U susjednim državama, na primjer u Hrvatskoj, to je pučki pravobranitelj.
NN: S obzirom da institucija ombudsmana za zaštitu potrošača nije radila od početka godine, hoćete li potrošiti svih 369.000 KM predviđenih u budžetu?
DOKO: Prije svega, zbog toga što institucija nije kadrovski popunjena, ostvarenje proračuna u tekućoj godini biće ispod planiranog i moglo bi se kretati između 70 i 80 odsto.
NN: Koliko imate zaposlenih i da li je Vaša plata u rangu sudije oko 4.000 KM?
DOKO: Nakon dobijanja suglasnosti od Vijeća ministara BiH za Statut, Pravila rada i Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, biti će pokrenuta procedura za kadrovsko popunjavanje institucije kod Agencije za državnu službu. Trenutno u instituciji ima troje uposlenih. Plaća ombudsmana za zaštitu potrošača je u visini plaće ombudsmana za ljudska prava u BiH. Trenutno je u izradi Prijedlog zakona o plaćama, koji će na sveobuhvatan i dugoročan način rangirati sve korisnike proračuna institucija BiH.
Ombudsman informiše potrošače
NN: Na koji način se građani mogu obratiti ombudsmanu za zaštitu potrošoča?
DOKO: Zakonodavac je predvidio da se potrošači putem udruženja za zaštitu potrošača i Saveza udruženja potrošača informiraju po svim pitanjima od interesa za potrošače. Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH pruža informacije o pravima i obavezama potrošača i daje potporu udruženjima potrošača u njihovim aktivnostima.
Potrošači mogu izravno kontaktirati na telefon 036 311 210, kao i putem e-maila ombud.consumŽtel.net.ba. Institucija ima sjedište u Mostaru, Kralja Petra Krešimira IV 8/A, i u svojoj unutarnjoj organizaciji nema sektora, odjeljenja i poslovnica.