Zakonska rješenja su glavni razlog zbog kojeg do danas iz BiH nije protjerano nijedno lice afroazijskog porijekla, kojem je Komisija za reviziju oduzela državljanstvo, kaže Dragan Mektić, šef Službe za poslove sa strancima BiH.
`Nigdje u okruženju, a kamoli u zemljama EU, nije moguće dugotrajno vođenje postupka kao u BiH`, ističe Mektić.
Otkriva da je nedavno potpuno okončan postupak u jednom takvom slučaju, ali da osoba afroazijskog porijekla, koja će definitivno biti protjerana, trenutno nije dostupna i da bh. vlasti tragaju za njom.
NN: Koliko je stranaca protjerano iz BiH od kada je Služba 1. oktobra prošle godine počela s operativnim radom?
MEKTIĆ: Protjerali smo oko 1.500 stranaca. Služba odlučuje o statusu stranaca u BiH. Boravak se odobrava po osnovu rada, braka s državljaninom BiH, liječenja, obrazovanja i slično. S druge strane, u operativnom i inspekcijskom smislu, kontrolišemo zakonitost boravka, te otkrivamo strance koji ilegalno borave, zbog čega je bilo najviše slučajeva protjerivanja.
NN: Da li je ovo veliki broj protjeranih stranaca za jednu zemlju?
MEKTIĆ: Posljednju godinu drastično je povećan broj protjerivanja u odnosu na ranije godine. Prije nije bilo ujednačene politike. Ona se vodila na nivou policije 10 kantona, policije Brčko distrikta i MUP-a RS. Najveći problem bio je kada, na primjer, nekoga protjerate iz jednog kantona, onda on ode u drugi i niko ne zna da je protjeran i da je po bilo čemu sporan.
NN: Da li je sada sistem uvezan?
MEKTIĆ: Uspjeli smo definitivno da uspostavimo sistem koji onemogućava tako nešto. Više se ne može desiti da stranac ode u drugi dio zemlje, a kamoli da ostvari boravak. Dešavalo se da nađemo stranca sa tri rješenja u džepu, izdata u tri dijela zemlje. Bio je veliki broj onih koji su formalno-pravno bili protjerani, a da u to nismo imali uvid. Činjenica je da je BiH još tranzitna zemlja za odlazak u Zapadnu Evropu. Sve je manje tih slučajeva, što se vidi i u činjenici da sve manje primamo stranaca po osnovu readmisije. Posljednjih godina se drastično smanjio njihov broj, od nekoliko hiljada na nekoliko stotina.
NN: Šta je sa vraćanjem u matične zemlje nekoliko stotina lica afroazijskog porijekla, kojima je Komisija za reviziju oduzela državljanstva? Da li je ijedan protjeran?
MEKTIĆ: U fizičkom smislu nije nijedan. Imamo nekoliko desetina započetih predmeta, ali je naša zakonska regulativa sada takva da zaista omogućuje razvlačenje postupka. Kad rješenje Komisije postane konačno i izvršno i kada mi donesemo rješenje o otkazu boravka, ta lica pokreću sistem žalbi i upravnih postupaka, u kojima su rokovi izuzetno dugi. Sada imamo samo jedan slučaj, gdje su sve mogućnosti završene, uključujući i upravni spor na sudu. Nekoliko ih je pri kraju, a samo u jednom su iskorišteni svi pravni lijekovi.
NN: Da li je u tom završenom slučaju lice dobilo rok za napuštanje zemlje?
MEKTIĆ: Ne, sada tragamo za njim jer nam nije dostupan. Napustio je adresu i ne znamo gdje je.
NN: A ko je on?
MEKTIĆ: Ne bih o tome, jednostavno da ne otežam njegovo pronalaženje.
NN: Kada je završena procedura, koliko već tragate za njim?
MEKTIĆ: Procedura je završena prije petnaestak dana.
NN: Možete li na neki način preduprijediti da drugi kojima su oduzeta državljanstva ne nestanu naprasno?
MEKTIĆ: Bilo je i ranije sličnih slučajeva. Drugo bi bilo da imamo imigracioni centar u kojem bi stranac sačekao okončanje procedure. Ali riješićemo i ovaj slučaj.
NN: Ima li mogućnost za izmjene zakona?
MEKTIĆ: Sačinjen je novi zakon kako bi se izbjegle zloupotrebe procedure, kao i unijete neke evropske direktive. Taj zakon je prošao Savjet ministara i upućen je u parlamentarnu proceduru. Bilo bi dobro da što prije stupi na snagu.
NN: Koliko će biti skraćeni rokovi?
MEKTIĆ: Drastično se skraćuju. U postupku azila uvodi se novi model skraćenog postupka u slučajevima, gdje je očigledno da se institut azila zloupotrebljava.
`Nećemo protjerivati one kojima prijeti smrtna kazna`
NN: Da li će licima afroazijskog porijekla protjerivanjem biti ugrožena ljudska prava, jer mnogi ovdje imaju porodice?
MEKTIĆ: O tome je vođeno dosta rasprava, u koje su bile uključene i nevladine organizacije za ljudska prava. Postoje konvencije koje su iznuda našeg zakonodavstva. Ne može se protjerati stranac u zemlju u kojoj mu prijeti smrtna kazna. Mi ćemo to morati poštovati.
NN: A šta će onda biti s takvim licem?
MEKTIĆ: Tu zakon predviđa humanitarni boravak dok se ne riješi situacija. Ne može se protjerati ni u zemlju gdje mu prijeti da bude izložen mučenju i drugom nehumanom postupanju.
NN: Oni uglavnom tvrde da se ne mogu vratiti u matične zemlje upravo iz takvih razloga?
MEKTIĆ: Mi ćemo utvrđivati da li je to tako. Ako dobijemo garancije matične zemlje da neće biti izvršena smrtna kazna, moramo vjerovati toj zemlji. Ne možemo povjerovati samo u nečiju tvrdnju da mu prijeti kazneni progon.