Nekoliko osoba kojima je oduzeto nezakonito stečeno bh. državljanstvo krije se u BiH i za njima sigurnosne agencije intenzivno tragaju, izjavio je Dragan Mektić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
On je u intervjuu za "Nezavisne" kazao da, osim ovih "skrivača", postoje i osobe koje su izbrisane iz knjige državljana BiH, ali se nalaze izvan zemlje i koriste se ličnim dokumentima i putnim ispravama BiH.
NN: Zašto je veoma mali broj osoba protjeran iz BiH iako je Državna komisija za reviziju državljanstava oduzela oko 660 nezakonito dodijeljenih državljanstava?
MEKTIĆ: Postoje tri kategorije osoba kojima je oduzeto državljanstvo. U prvu kategoriju spadaju oni kojima je državljanstvo oduzeto, a koji duže vrijeme ne borave u BiH. Druga kategorija su osobe kojima je oduzeto državljanstvo i imaju važeća dokumenta, ali se ne nalaze u BiH. Oni nam nisu dostupni i ne možemo im oduzeti dokumenta. Moguće je da ih oni koriste za kretanje u drugim zemljama. Spisak ovih osoba je dostavljen na razne međunarodne adrese kako im druge zemlje ne bi izdavale vize i kako bi im onemogućili korištenje naših dokumenta na koje više nemaju pravo. Treća kategorija su osobe koje se nalaze u BiH. Nekima od njih je odobren boravak, dio smo protjerali. Mislim da se radi o sedam ili osam osoba koje su napustile BiH. Međutim, imamo veoma veliki broj osoba kojima je oduzeto državljanstvo, ali su pokrenuli spor pred Sudom BiH žaleći se na odluku nadležne komisije. Sad čekamo da se presudi u ovim sporovima kako bismo mogli poduzimati dalje mjere.
NN: Ima li osoba kojima je oduzeto državljanstvo ali nisu napustile zemlji niti regulisale svoj status?
MEKTIĆ: Sigurno je da ima i takvih osoba. Oni se jednostavno kriju. Pokušavamo na sve operativne načine da ih pronađemo.
NN: Kada će biti deportirani Imad al Husin i Karaj Kamel bin Ali, dvojica najpoznatijih kojima je oduzeto državljanstvo BiH?
MEKTIĆ: Karaj Kamel bin Ali trenutno se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne. Zakon nam ne dozvoljava da deportujemo osobe koje su osuđene u BiH dok ne odsluže kaznu. Njegov slučaj nije usamljen. Imamo više slučajeva u kojima stranac izdražava kaznu u BiH. Sud nas obavijesti o tome i mi ga protjeramo nakon što odsluži kaznu. Sa druge strane, u slučaju Imada al Husina, poznatijeg kao Abu Hamza, situacija je takva da su iskorištene sve redovne pravne mogućnosti otkaza njegovog boravka u zemlji. On se žalio na sve ove odluke i sve žalbe su odbijene u BiH, ali se obratio i Evropskom sudu za ljudska prava, koji je naredio da se ne izvršava mjera protjerivanja dok se ne okonča procedura razmatranja njegove apelacije kod Ustavnog suda BiH.
NN: Ustavni sud BiH je nekoliko puta odgodio donošenje rješenja o apelaciji Imada al Husina. Imate li saznanja zašto konačna odluka još nije donesena?
MEKTIĆ: Ne mogu komentarisati način rada i odluke Ustavnog suda BiH. Znam da se njegova apelacija već nekoliko puta nalazila na dnevnom redu, ali i da konačna odluka nije donesena. Mogu reći jedino da bi ovakve slučajeve trebalo smatrati prioritetima. Ne smijemo zaboraviti da je njemu otkazan boravak jer predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.
NN: Kakav je trenutno status Imada al Husina u BiH?
MEKTIĆ: Nema naša lična dokumenta, nema naše državljanstvo i nije mu odobren boravak u zemlji. On je, dakle, stranac. S obzirom na to da traje procedura razmatranja njegove apelacije, čekamo konačnu odluku kako bismo mogli poduzeti dalje mjere.
NN: Jesu li nedavno usvojenim zakonom o boravku i azilu konačno uklonjene odredbe koje su ranije omogućavale zloupotrebe?
MEKTIĆ: Da, usvojen je novi zakon koji je mnogo bolji od ranijeg. Provedbom ovog zakona naš sistem biće usklađen sa šengenskim pravilima iz ove oblasti. Na primjer, ranije smo imali slučajeve klasične zloupotrebe zahtjeva za azil. Osobe kojima je uskraćeno pravo boravka u BiH podnijele bi zahtjev za azil, koji bi se razmatrao dosta dugo. Sada je procedura skraćena na 21 dan. Također, ranije smo imali devet vrsta viza, sada su samo četiri. Prije je bilo dovoljno samo ući u zemlji i onda je postojao prostor da se traže načini za ostanak. Sada je moguće izdati samo dvije vrste tranzitnih viza - kratkoročnu i dugoročnu. Zahtjev za dugoročnu vizu može se podnijeti samo u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Kratkoročna viza omogućava ostanak do 90 dana. Dakle, dosta smo stvari veoma dobro uredili u ovoj oblasti.
NN: Znaju li vlasti BiH uopšte koliko stranaca boravi u zemlji, zbog čega su došli i koliko će ostati?
MEKTIĆ: Mislim da možemo reći da znamo. Stranac je obavezan da se prijavi prilikom ulaska u zemlju. Granična policija vodi evidenciju o ulascima i izlascima, dok ostale institucije kontrolišu boravak stranaca u zemlji. Moguće je da neko ostane neprijavljen, ali zbog toga imamo snažne kontrole posebno prema osobama koje pozivaju strance u zemlji.
"Svakodnevno pronalazimo ilegalne migrante"
NN: Je li BiH još zemlja viskorizična za ilegalne migracije?
MEKTIĆ: Činjenica je da skoro svakodnevno pronalazimo ilegalne migrante u zemlji. Nismo zanimljivi kao konačna destinacija, naša teritorija se koristi samo kao tranzit za zemlje zapadne Evrope. Postoje osobe koje ilegalno prelaze granicu, a koja je veoma teška za osiguranje. To je organizirani kriminal jer postoje ljudi koji čine lance za transport ilegalnih migranata. Postoje i osobe koje legalno uđu u BiH i onda pokušavaju ilegalno preći u zemlja EU. To su osobe, uglavnom afro-azijskog porjekla, iz zemalja s kojima imamo bezvizni režim.