Drago Kalabić, predsjednik Kluba poslanika SNSDa u Predstavničkom domu parlamenta BiH i zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije, kaže da su njeni članovi iz RS u utorak napustili sjednicu te komisije jer smatraju da je prijedlog izmjena Ustava, koji vodi ka izdvajanju Srebrenice iz ustavnopravnog poretka RS, antidejtonski.
`O amandmanu na Ustav BiH kojim Srebrenica postaje distrikt ne može se raspravljati niti se on smije naći na dnevnom redu Komisije ili bilo kojeg od parlamentarnih domova, jer je to antidejtonski prijedlog`, ističe Kalabić.
Smatra i da bi usvajanje tog amandmana dalo legitimitet zahtjevima desetak grupa koje žele podjelu BiH.
NN: Na koje grupe mislite?
KALABIĆ: Na zahtjeve za izdvajanjem dijela teritorije u Posavini, Glamoču, Grahovu, Drvaru, formiranje distrikta Sarajevo… Upozoravam vlast u BiH da bi usvajanje amandmana na Ustav o Srebrenici pokrenulo i zvanično postavljanje tih zahtjeva. To bi prouzrokovalo dramatičnu situaciju koju bi dodatno pogoršao i niz novih, sličnih zahtjeva.
NN: Smatrate da bi takvi prijedlozi trebalo da prođu neophodne procedure prije nego što stignu u parlament?
KALABIĆ: Naravno. Kakva je to odgovorna vlast u kojoj bez ikakve trijaže i prethodnih političkih dogovora takve inicijative mogu doći direktno u parlament. Znaju se procedure i čiju podršku prijedlog mora dobiti da bi prošao. Ako ima tu podršku, onda onaj koji je dao podršku mora otvoreno da kaže šta se time misli postići. A ne, kako to tumači gospodin Šefik Džaferović, predsjednik Ustavno-pravne komisije, da se mora razmatrati svaki dokument koji neko donese.
NN: Hoćete da kažete da je neodgovorno pozivati se na poslovnik u tako važnim pitanjima?
KALABIĆ: Da. Ali kada bismo sutra imali zahtjev za referendumom u RS, nisam siguran da bi gospodin Džaferović prihvatio poslovničko tumačenje i da bi ga stavio na Ustavno-pravnu komisiju.
NN: Čemu bi, po Vama, sve to vodilo?
KALABIĆ: Tome da BiH više liči na Bliski istok nego na jednu evropsku zemlju. To ne doprinosi prosperitetu BiH, niti sređivanju političkih prilika u njoj. U svakom slučaju, to nema nikakve veze sa evropskim putem kojim bi BiH trebalo da ide.
NN: Članovi Komisije iz RS usprotivili su se i usvajanju zakona o zabrani negiranja i minimiziranja genocida i holokausta. Zašto?
KALABIĆ: Tu se ne radi o protivljenju, nego o pokušaju da se bez političkih dogovora, kompromisa i konsenzusa pokušavaju teške teme prelomiti preko koljena od strane jedne političke partije i uvesti u parlament bez mišljenja ostalih važnih institucija. O tome treba svoj stav da daju komisije parlamenta, a doprinos treba da daju i Savjet ministara, resorno ministarstvo, NVO. To nije stvar jednog poslanika koji na jednoj strani može napisati tri člana i reći da se radi o zakonu o važnoj temi i još u obrazloženju kazati da se radi o Srebrenici.
NN: Riječ je, u stvari, o najtežim temama, o genocidu i holokaustu.
KALABIĆ: Da. Baš zato one ne podnose teške riječi i ishitrene poteze. Zato sam pitao šta je sa Jasenovcem i dobio vrlo ružan odgovor od gospodina Ekrema Ajanovića. On je na to pitanje odgovorio `tek kad se, i ako se, utvrdi`. Ako nekome nije jasno da je u Jasenovcu počinjen genocid i da se radi o stotinama hiljada ljudi, onda ne znam kuda dalje. Jer mi nijednog momenta nismo doveli u pitanje da li je bio zločin u Srebrenici. O toj temi treba da govore međunaroni eksperti i nezavisni stručnjaci, ljudi koji nemaju veze sa politikom. Pitanje Srebrenice je za neke deset godina prespavano, a sjetili su ga se sada, u svrhu dnevno-političkih potreba. Mi smo protiv toga, jer se radi o osjetljivom pitanju koje treba dobro pripremiti.
NN: Šta predviđate, hoće li amandman biti usvojen?
KALABIĆ: Nisam siguran da će on u bilo kojem obliku biti usvojen. Mi smo jasno kazali da ga na ovakav način, s obzirom da je antidejtonski i rušilački za BiH, nećemo prihvatiti i da ćemo strpljivo dokazati njegove negativnosti. Gospodina Bakira Izetbegovića, koji kaže da je antidejtonski to što se navodno ljudima ne omogućava normalan život u Srebrenici, pitao bih šta su po tom pitanju radili ministri SDA u Vladi RS kada je njegova stranka bila u koaliciji sa SDS-om. Sve je sračunato za izazivanje tenzija. Izetbegović treba da ode u Srebrenicu i narodu objasni gdje je tih 800 miliona dolara donacija za taj grad.
Poruka predstavnicima međunarodne zajednice
NN: Da li ste o rješenju problema oko amandmana o Srebrenici tražili savjete ili uputstva od predstavnika međunarodne zajednice?
KALABIĆ: Mi želimo da pošaljemo poruku predstavnicima međunarodne zajednice da nam kažu ako neka grupa poslanika ili političara u ovoj zemlji ima pravo da na sjednici jedne komisije prekraja teritoriju ove zemlje, a da ne preuzme odgovornost za posljedice tog čina. Iz obraćanja nekoliko međunarodnih zvaničnika shvatio sam da je Dejtonski sporazum neprikosnoven, dakle i teritorijalno uređenje i sve što ide uz to. Mi smo se tako i ponašali, dakle u skladu i sa stavovima visokog predstavnika. Zato u ovom momentu o takvim inicijativama nema razgovora.