Sve češće inicijative o potrebi osnivanja vrhovnog suda BiH imaju, prije svega, političku, a ne pravosudnu dimenziju, ocijenio je Drago Kalabić, šef Kluba poslanika SNSDa u Predstavničkom domu parlamenta BiH i član Ustavnopravne komisije parlamenta.
Nakon što se Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda FBiH, založio za formiranje vrhovnog suda na državnom nivou, Kalabić tvrdi da to RS ni u kojem slučaju neće dozvoliti. Umjesto toga, kaže, potrebnije je pažnju usmjeriti ozbiljnijim pitanjima pravosuđa, kao što su izbor sudija, finansiranje sudova i način formiranja Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.
NN: Jaganjac, kao i još neki ranije, poput Meddžide Kreso, vjeruje da bi trebalo osnovati vrhovni sud BiH. Kako komentarišete tu inicijativu?
KALABIĆ: Pitanje vrhovnog suda je potpuno periferno jer imamo značajan broj stvari na kojima pravosuđe nije položilo ispit. Ljudi moraju dati odgovor da li ovo ide u dobrom pravcu i šta će preduzeti da se stvari promijene jer i oni sami, u sudu, na neki način priznaju da to nije dobro. Jaganjac vjerovatno vidi vrhovni sud kao državni sud koji treba da sudi jednom narodu i da na takav način gradi sistem. Sigurno je da RS to više neće prihvatiti na taj način jer je zloupotrijebljena naša dobra volja da se dođe do nezavisnih institucija, koje očito nisu nezavisne.
Osnovni i najvažniji princip suda je nezavisnost. Od koga su oni nezavisni? Očigledno je da međunarodna zajednica ima ogroman uticaj na pravosuđe. Postavlja se pitanje da li su predstavnici međunarodne zajednice pristrasni i na koji način treba da im vjeruju svi građani BiH. Ne moraju mene ubjeđivati, ali neka ubijede građane da vjeruju da to ide u dobrom pravcu i da su oni zadovoljni. Njihovo je mišljenje najrelevantnije.
NN: Kako se može očekivati da se formira vrhovni sud, ako na nivou države nisu usaglašeni, reklo bi se, ni primarni zakoni?
KALABIĆ: Ima mnogo stvari koje je potrebno prethodno riješiti. Reforma pravosuđa iz monitoringa međunarodne zajednice na neki način treba da uđe u potpunu priču BiH. Moramo vidjeti na koji način ćemo to uraditi. Činjenica je da su tu najvećim dijelom djelovali nametnuti zakoni visokog predstavnika. Međutim, sada je nova situacija u kojoj rješenja treba da nalazimo dogovorom, tako da o tome sada nema govora, jer se prethodno mora razriješiti par ključnih stvari kroz zakonske projekte.
NN: Koje su to ključne stvari?
KALABIĆ: To se, na primjer, odnosi na način formiranja Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, finansiranja sudova, izbora sudija. Pored toga, mora se riješiti pitanje kome oni polažu račune, pod čijim su uticajem i kome odgovoraju. Riječ je o krupnim stvarima, koje će u narednom periodu morati biti razriješene.
NN: Da li bi formiranje vrhovnog suda na nivou države na određeni način značilo i zadiranje u dejtonsku strukturu BiH?
KALABIĆ: Za vrijeme Pedija Ešdauna, bivšeg visokog predstavnika, imali smo situaciju gdje je moglo proći sve i svašta jer je nametao zakone. Tada je na sceni bila struktura koja nije znala naći odgovor na to što je on radio i to je jednostavno tako prolazilo. Međutim, potpuno je jasno da postoje mehanizam i način na koji se formiraju institucije, bez obzira na to da li pripadaju pravosuđu ili bilo čemu drugom. Dejtonski sporazum je jasno propisao način na koji se one formiraju i mi ni za milimetar nećemo odstupiti od tog načina i našeg prava u njihovom formiranju, bez obzira na to o kojoj se instituciji radilo. Bez potpune saglasnosti RS, takve institucije ne mogu biti formirane.
NN: Neki, pak, tvrde da se formiranjem vrhovnog suda žele ostvariti politički, a ne pravosudni ciljevi?
KALABIĆ: Nije tajna da se i preko Haškog tribunala i preko državnih institucija u pravosuđu pokušalo kreirati određeno političko mišljenje. Pokušali su se kreirati određeni politički procesi i potpuno je jasno da bi takvo formiranje vrhovnog suda pod patronatom onih koji to guraju imalo istu namjenu. To je potpuno jasno i s tim se mora prestati. Jer, jednostavno, mislim da to ne može proći.