Korporacija javnih servisa BiH ne funkcioniše, jer se ne poštuje zakon usvojen u bh. parlamentu, tvrdi Drago Marić, direktor ove korporacije.
Marić naglašava da Korporacija neće biti opterećena međusobnim dugovima javnih emitera, jer u finansijskom smislu kreće od nule.
NN: Zašto još nema Korporacije javnih servisa BiH?
MARIĆ: Pitanje postojanja Korporacije regulisano je Zakonom o javnom sistemu BiH, koji je usvojen u decembru 2005. godine. Korporacija ima integrirajuću i koordinirajuću funkciju svih servisnih usluga za javne emitere. Ona spaja emitere, u njoj se nalazi RTV produkcija, prenosni-emisioni sistemi, međunarodna funkcija, arhiv, imovina i sve što je u funkciji pravljenja programa, a emiteri su čisti proizvođači programa. Međutim, da bi se usvojio statut Korporacije, potrebno je da se formira odbor sistema, a njega čine tri upravna odbora javnih emitera: BH RT, RT RS i RTV FBiH. No, još nije usvojen zakon o javnom servisu FBiH, a nije formiran ni novi upravni odbor ovog emitera.
NN: Bez tog zakona i novog UO nema ni uslova za početak rada Korporacije?
MARIĆ: U ovom zakonu iz 2005. godine doslovce stoji: "Do uspostavljanja odbora sistema i pojedinačnih odbora javnih RTV servisa postojeći upravni odbori obaviće svoju funkciju". Po tome bi UO RTV FBIH mogao obaviti tu funkciju. Međutim, bila su tumačenja, čak i OHR-a, a pogotovo novog odbora Javnog sistema, da se to ne može desiti dok se ne izaberu sva tri UO. To je sada začarani krug, ali naši pravnici smatraju da se iz njega može izaći vraćanjem na tumačenje ove rečenice iz člana 42 Zakona o javnom sistemu. Očekujem da će OHR, s obzirom na to da se potencira 16. uvjet za pridruživanje EU, preispitati svoje ranije stavove. Ako brzo ne bude riješeno pitanje zakona u FBiH, očekujem da će se pristupiti tumačenju Zakona o javnom sistemu BiH.
NN: Zar i usvajanje federalnog zakona o javnom servisu nije uslov EU?
MARIĆ: Ne znam koliko je on uvjet. U 16. uvjetu EU navodi se da treba da se formira javni RTV sistem BiH, finansijski samoodrživ i programski samostalan. Ovdje je naglasak na nivou države.
NN: Sistem čine tri emitera, ovako onda nemamo ni sistem?
MARIĆ: Da. Evo, i u federalnom parlamentu ima neka komisija koja traži smjenu UO RTV FBiH, a i to je nemoguće jer je njih imenovao visoki predstavnik, odnosno tadašnji agent Džon Širer. Onda bi oni morali usvojiti zakon da bi mijenjali UO.
NN: Tim od pet ljudi radi na aktima Korporacije, koje mora da usvoji Odbor sistema. Šta je do sada urađeno?
MARIĆ: Odbor sistema je u maju imenovao tim iz sva tri emitera, a ja sam u februaru prošle godine izabran za generalnog direktora, jer se vjerovalo da će to biti vrlo brzo. Urađeno je dvadesetak akata i čeka se na usvajanje. Glavni zadatak čitave reforme ipak je izvršen, a to je formiranje medija na nivou države - RTV BiH. Ako išta mogu smatrati svojim uspjehom i čitave te ekipe - to je formiranje RTV BiH u bijednim uslovima, bez ikakve regulative. Zakon smo dobili bez nametanja u parlamentu tek 2005. godine, ali on se ne primjenjuje, jer ne radi Korporacija.
NN: Ne primjenjuje se ni kod podjele novca od marketinga?
MARIĆ: Da, kao i u mnogim drugim stvarima, ali Korporacija je tu ključna stvar.
NN: Koliko na uspostavljanje Korporacije utiču nagomilani dugovi među emiterima. Kako će onda plaćati Korporaciju?
MARIĆ: Po zakonu, Korporacija starta u finansijskom smislu od nule. Probleme koji sada postoje nakon formiranja Korporacije rješavaće emiteri međusobno, neće biti prenijeti u Korporaciju. Dugove koje FTV ima prema BH RT zasnovani su na činjenici da oni nemaju ništa, jer su prenosni sistemi i tehnika pripali JS BiH. To će oni rješavati.
NN: Koliko će ljudi zapošljavati Korporacija i šta preuzima?
MARIĆ: Čitava RTV produkcija BH RT i RT RS biće preuzeta. To je oko 450 ljudi BH RT i oko 100 ljudi RT RS. Biće tu i prenosna mreža (PEP), sa oko 250 ljudi, a tu su i ove sitne službe.
NN: To je veliki broj ljudi, zar nije rečeno da mora biti otpuštanja, jer ima viška?
MARIĆ: Postojao je plan o restruktuiranju emitera, koji je radio BBC i koji je 2003. godine pravljen po logici koliko para - toliko muzike. I zakon traži da nijedan od četiri člana sistema ne smije poslovati negativno. Od 2003. godine u Javnom servisu nisu se zapošljavali novi ljudi, osim nešto u BHT. Problem je nedostatka novca, jer naplativost je oko 60 posto RTV takse, i to je nedovoljno, bez obzira na sve moguće rezove. Drugi dio problema je jedna vrsta genetske greške modela, zato što nije primijenjen kada je zamišljen i nije istovremeno.
Revizorski izvještaj i nacionalni balans BHT
NN: Predstavnički dom će 12. decembra govoriti o negativnim revizorskim izvještajima o poslovanju JS BiH za 2005. i 2006. godinu. Da li se osjećate odgovornim za to, jer ste tada bili direktor?
MARIĆ: Stalno sam isticao da sam spreman prihvatiti svaku vrstu odgovornosti. U situaciji kada smo imali FTV sa svim tim problemima, kada nije bilo dovoljno para, donosio sam često odluke situaciono - da li ćemo nešto uraditi za RTV BiH ili ćemo čekati procedure. Prigovara se za tendere, kada se nije javljalo više od jednog ili dva ponuđača, a revizija konstatira da procedure nisu provedene do kraja, nigdje ne kažu da nisu provedene i da ima kriminala.
NN: Javne nabavke, možda, neće biti problem parlamentarcima kao popusti i do 70 odsto dvjema agencijama za marketing i nacionalni balans u BH RT?
MARIĆ: Ti popusti su bili u skladu sa cjenovnikom, a pitanje je da li je taj cjenovnik dobar. Zna UO da sam ja u septembru prošle godine potrebno obustavio poslove s jednom ovom agencijom i onda dva mjeseca nisam imao nikakav marketing. Što se nacionalnog balansa tiče, ja sam uspio postići nešto u programu, jer u uredničko-novinarskoj strukturi ima 50 odsto Bošnjaka, 10 odsto Hrvata, 22,3 odsto Srba, ostatak su ostali. Podaci su drugačiji za ukupan broj zaposlenih, gdje su i vatrogasci, čistačice, majstori i ostalo osoblje.