HAG - Haški tribunal osudio je juče generala u penziji Vojske RS Dragomira Miloševića (65) na 33 godine zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu počinjenih tokom 1994. i 1995. godine.
Sudsko vijeće Patrika Robinsona proglasilo je generala Miloševića krivim za kampanju granatiranja Sarajeva i snajperska dejstva sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS kojim je komandovao. Milošević je proglašen krivim po pet tačaka optužnice, za terorisanje stanovništva Sarajeva, ubistva i nehumana djela nad civilima.
"Ovaj slučaj tiče se opsade Sarajeva. Dokazi otkrivaju užasnu priču o gradu koji je bio u okruženju i zamki tokom 15 mjeseci, granatiran sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa pod komandom generala Miloševića.
Dokazano je da je Sarajevsko-romanijski korpus sprovodio kampanju granatiranja i gađanja iz snajpera Sarajeva, tokom koje su mnogi civili ranjeni i ubijeni", rekao je sudija Robinson saopštavajući presudu.
Kao najužasniji napad na civile u Sarajevu izdvojio je napad na pijacu "Markale", 28. avgusta 1995. godine, u kojem je poginulo 34 civila, a više desetina je ranjeno.
"Sudsko vijeće je zaključilo da je dokazano da je minobacačka granata od 120 milimetra na pijacu 'Markale' ispaljena sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa", rekao je sudija Robinson.
Sudsko vijeće je odbacilo tvrdnju odbrane da su napad na "Markale" inscenirale vlasti u Sarajevu i da se Sarajevo, zbog stalnih borbi, nije moglo smatrati civilnim područjem.
Pored napada minobacačkim granatama, prema presudi, visokoobučeni snajperisti pod Miloševićevom komandom podvrgavali su civilno stanovništvno Sarajeva stalnim napadima, "a svaki hitac bio je ispaljen s umišljajem da ubije ili rani".
Kao najgore oruđe koje je Sarajevsko-romanijski korpus upotrebljavao, Robinson je izdvojio modifikovane avio-bombe za koje je rečeno da su bile neprecizne i da nisu imale vojnu svrhu.
"Sudsko vijeće smatra da je položaj optuženog kao komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa njega obavezivao da spriječi činjenje zločina i da obezbijedi da njegove trupe poštuju međunarodno humanitarno pravo. Međutim, dokazi pokazuju da je optuženi zloupotrijebio svoj položaj i da je, kroz svoja naređenja, planirao i naredio teška i sistematska kršenja međunarodnog humanitarnog prava", naglasio je sudija Robinson.
Na kraju suđenja, sredinom oktobra, tužioci su zatražili da Miloševiću bude izrečena kazna doživotnog zatvora. Njegov branilac Branislav Tapušković predložio je Sudskom vijeću da Miloševića oslobodi zato što optužbe nisu dokazane.
Milošević je u četiri tačke bio optužen za zločine protiv čovječnosti - ubistva i nečovječna djela, a u tri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja - protivpravno terorisanje civila i napade na civile od avgusta 1994. do novembra 1995. godine. Milošević se dobrovoljno predao Tribunalu 3. decembra 2004. U prvom pojavljivanju pred sudijom, četiri dana kasnije, izjavio je da nije kriv za zločine za koje je optužen. Suđenje je počelo 11. januara ove godine, a tužioci su izvođenje dokaza završili u maju.
Prethodnik generala Miloševića na mjestu komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa, general Stanislav Galić, osuđen je pravosnažno pred Tribunalom na doživotni zatvor zbog napada na Sarajevo u periodu od 1992. do 1994. godine.