VAŠINGTON, BANJALUKA - Bosna i Hercegovina je, pored Crne Gore, Srbije, Albanije, Makedonije, Turske, Grčke i Hrvatske, jedna od glavnih pravaca i izvora heroina za zapadnu Evropu, stoji u izvještaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala (UNODC).
Antonio da Kosta, direktor UNODC-a, predstavljajući izvještaj povodom Svjetskog dana borbe protiv zloupotreba droga, upozorio je da balkanska ruta opstaje iz godine u godinu kao jedna od ključnih destinacija za šverc droge u zapadnu Evropu.
"Prvi smo upozorili na opasnost puteva droga koje se stvaraju u istočnoj i zapadnoj Africi, Karibima i na području Balkana", kazao je Kosta.
Region zapadnog Balkana, prema procjenama iz UNODC-a, godišnji je tranzit za 80 tona heroina iz srednje Azije koji putuje prema zapadnoj Evropi.
"Interesantno je što se trgovina drogom u balkanskim zemljama odvija sa vrlo malo uticaja na te države", navodi se u izvještaju i konstatuje da je u balkanskim zemljama procenat ubistava zavisnika od droge i drugih oblika kriminala manji nego što je to slučaj na Zapadu.
Kao mogući razlog tome navodi se dobro organizovana trgovina koja se oslanja na korupciju na visokom nivou, a i sam region je, kako stoji u izvještaju, blizu konačnog odredišta.
U izvještaju je navedeno i da se u balkanskim zemljama uzgaja opijum, ali, kako je zaključeno, generalno to nije u velikom obimu.
BiH spada u zemlje koje su 2007. godine prvi put UNODC-u prijavile zapljenu metafetamina, zajedno sa Azerbejdžanom, Bjelorusijom i Kirgistanom.
Prema podacima iz izvještaja, tokom 2005. godine u BiH je izvršeno 1.355 krivičnih djela povezanih sa dilovanjem droge, što je činilo 35 odsto od ukupne brojke registrovanih krivičnih djela.
Kada je riječ o narkoticima koje su koristili liječeni narkomani, podaci za BiH pokazuju da je tokom 2007. godine 48,7 odsto liječenih narkomana koristilo kanabis, 48,3 odsto opijate, 0,7 odsto kokain, 1,7 odsto amfetamine i jedan odsto ekstazi, a uzorak čine 653 liječena narkomana.
Jasmin Gogić, načelnik Regionalnog ureda SIPA u Sarajevu, kaže da je problem trgovine drogom jedna od najznačajnijih kriminalnih aktivnosti u Evropi, tako da i BiH nije imuna na ovu pojavu.
"Značaj balkanske rute predstavlja jedan od najvećih problema i izazova za bezbjednosne strukture u BiH", kaže Gogić i dodaje da su aktivnosti SIPA usmjerene na razvijanje regionalne saradnje kada je u pitanju ova pojava.
On naglašava da je saradnja sa bezbjednosnim agencijama u regionu dobra i da se i dalje mora raditi na unapređivanju te saradnje, te da je u dvije međunarodne akcije koje su sprovedene u posljednje vrijeme SIPA zaplijenila oko osam kilograma heroina.
U periodu od 2005 do 2008. godine, u RS su ukupno prijavljena 763 krivična djela neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga, tužilaštvima je podneseno 687 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima dok su prijavljena 953 počinioca.
Iz MUP-a RS saopštavaju da je povećan broj zapljena i količina droge, pri čemu je značajna zapljena heroina, više od 11 kilograma u ovoj i isto toliko u 2008. godini.
"To je više nego što je tokom četiri prethodne godine ukupno zaplijenjeno ove vrste narkotika", kažu u MUP-u RS i dodaju da je za prvih šest mjeseci ove godine podneseno oko 80 prijava za djela u vezi s narkoticima.
Stanislav Čađo, ministar unutrašnjih poslova RS, prilikom posjete terapijskoj zajednici "Viktorija" u Bastasima rekao je da pitanje narkomanije nije pitanje samo jedne institucije već društveno pitanje u kojem najvažniji elemenat ima porodica.
Željko Domazet, zamjenik načelnika Centra javne bezbjednosti Banjaluka, poručio je juče da je u borbu protiv narkomanije, koja je jedan od najvećih problema današnjice, potrebno uključiti sve državne institucije i nevladine organizacije koje bi mogle preventivno djelovati, kao i lokalne zajednice i građane čija je saradnja neophodna.
"Stavi tačku i kreni ispočetka"
Zavod za borbu protiv bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droge pokrenuo je kampanju u 12 opština pod nazivom "Stavi tačku i kreni ispočetka".
"Trenutno na evidenciji imamo 488 ovisnika. Od tog broja je 440 muškaraca i 48 žena, a najveći broj registrovanih ovisnika je na području Zenice, njih 351 ili 72 odsto. U Tešnju su registrovana 42 ovisnika, u Visokom 33, u Brezi 17, u Kaknju 12 i u Maglaju 11. Bojim se da je stvarni borj ovisnika i do sedam puta veći", rekao je Ahmed Ćerim, direktor Zavoda za borbu protiv bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona.
Tatjana Maglov, nacionalni koordinator za bolesti ovisnosti RS, kaže da se u Centar za liječenje bolesti ovisnosti godišnje javi oko 100 narkomana te da je u Banjaluci oko 2.000 narkomana.