SARAJEVO - Seksualno iskorištavanje i nasilje nad djecom u BiH sve su učestaliji, ali unatoč tome ne postoji nijedna državna institucija koja bi trebalo da štiti i prati poštivanje prava najmlađih.
Prema podacima nevladinih organizacija koje brinu o pravima djece, prošle godine je u BiH zabilježen porast maloljetničke delinkvencije, narkomanije, nasilja nad djecom i njihovog seksualnog iskorištavanja.
Sadik Ahmetović, predsjednik Komisije za ljudska i prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku parlamenta BiH, tvrdi kako je sramotno da BiH nema instituciju koja bi brinula za zaštitu prava djece.
"O pravima djece brinu nevladine organizacije. I tu postoji problem. NVO rade svoje projekte i nemaju dodirnih tačaka sa drugim organizacijama. Moramo oformiti instituciju koja će brinuti o pravima djece", kaže Ahmetović.
Ladislava Hamzić, stručni savjetnik u NVO "Naša djeca", upozorava da su prava djece u BiH ugrožena. Osvrnula se na fenomen "dvije škole pod jednim krovom" u FBiH, čime se krše prava djece na obrazovanje.
"Oko 18 odsto porodica se nalazi na rubu egzistencije. Njihovoj djeci ugrožena su elementarna prava, pravo na život. Prema podacima na osnovu sistematskih pregleda, sve više djece boluje od anemije, rahitisa, bolesti siromaštva", tvrdi Hamzićeva.
Napominje kako su prošle godine napravljeni i značajni koraci u zaštiti dječjih prava, navodeći primjer Ministarstva obrazovanja FBiH, koje je obezbijedilo besplatne udžbenike za osnovce, i usvajanje Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na osnovu kojeg će oko 75.000 djece posredstvom škola imati zdravstvenu zaštitu.
"Više od 95 odsto djece uključeno je u osnovno obrazovanje, ali problem je što mnoga djeca ne dođu do osmog razreda niti se upisuju u srednje škole. Posebno je to karakteristično za djecu koja žive u ruralnim područjima ili za raseljenu djecu u kolektivnim centrima. U takvim sredinama srednje škole nisu blizu i roditelji im ne mogu kupiti kartu za prevoz", objašnjava Hamzićeva, dovaši da na državnom nivou ne postoji koordinaciono tijelo koje bi pratilo realizaciju prava djece.
"Imali smo Vijeće za djecu pri Vijeću ministara BiH, koje je oformljeno 2002. godine. U novom sazivu Vijeća ministara Vijeće za djecu nije formirano. Rad tog vijeća pokušava da nadomjesti Ministarstvo za ljudska prava BiH, što je nedovoljno. Nije formiran odjel za prava djece pri Uredu ombudsmana BiH. U FBiH nemamo ombudsmana za djecu, dok u RS imamo", kaže Ladislava Hamzić.
Tvrdi kako je segment dječje zaštite u Republici Srpskoj mnogo bolje uređen nego u Federaciji BiH. Podsjeća kako u RS postoji Fond za dječju zaštitu, Ministarstvo za porodicu i Savjet za djecu, dok u FBiH u okviru Ministarstva za rad i socijalnu zaštitu postoje Sektor za porodicu i zaštitu djece i Odjel za djecu i porodicu.
"Zaštita djece svedena je na kantone, pa je samim tim i neujednačena. U kantonima s većinskim hrvatskim stanovništvom usvojeni su zakoni o socijalnoj zaštiti, ali ne i o dječjoj zaštiti. Formiranje fonda na nivou FBiH bilo bi rješenje za prelazni period dok ne bude odlučeno da li će na državnom nivou ovaj problem biti riješen", naglašava Hamzićeva.
Saliha Đuderija, v.d. pomoćnika ministra za ljudska prava BiH, potvrdila je kako Vijeće za djecu, kao krovna institucija za praćenje poštivanja realizacije prava djece, ne funkcioniše već dvije godine.
"S nadležnima u RS nismo postigli sporazum o kompletiranju sastava tog vijeća. Imamo različite stavove. Smatrali smo da u Vijeću za djecu mogu učestvovati ministri, članovi Predsjedništva BiH, za što odobrenje nismo dobili iz RS. Oni su smatrali da u ovom vijeću treba da ostanu eksperti, kao što je bilo ranije", objasnila je Saliha Đuderija, istakavši da je formiranjem Savjeta za djecu RS istovremeno ugašeno Vijeće za djecu BiH.
Jovanka Vuković, predsjednica Savjeta za djecu RS, kaže da, po instrukcijama Vlade RS, o novom sastavu Vijeća za djecu BiH pregovaraju predstavnici Ministarstva zdravlja RS. Odgovor od Ranka Škrbića, ministra zdravlja RS, jučer nismo dobili jer nije odgovarao na naše pozive.
Vijeće za djecu BiH
Vijeće za djecu je od 2002. do 2007. godine djelovalo u pravcu unapređivanja pravnog okvira za zaštitu djeteta, pružanja podrške relevantnim ministarstvima i uključivanja u pripremu raznih programa i zakona, kao što je Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Državna strategija za prevenciju i borbu protiv HIV-a i AIDS-a, Strategija protiv maloljetničkog prestupništva u BiH te Državna srategija za borbu protiv nasilja nad djecom.