SARAJEVO - Tri godine od posljednjeg okupljanja predstavnika država sukcesora SFRJ, planirani sastanak u Ohridu je odgođen i konačna podjela diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše države u vrijednosti od 266.400.000 dolara, i nakon višedecenijskog zastoja, do daljeg ostaje na čekanju.
Adnan Hadžikapetanović, sekretar Ministarstva inostranih poslova BiH i ovlašteni bh. pregovarač za ovo pitanje, objašnjava za "Nezavisne" da se na ovaj način poštuje preporuka pojedinih zemalja nasljednica, koje su izrazile potrebu za dodatnim informacijama i konsultacijama po pojedinim pitanjima u vezi s raspodjelom, iako je stav BiH da se to nije trebalo dogoditi.
"Stav Bosne i Hercegovine je bio da sastanak u Ohridu treba održati, te smo nakon otkazivanja od Makedonije odmah tražili što prije organizaciju novog sastanka i očekujemo da se to dogodi što je prije moguće, u svakom slučaju do kraja godine", naglasio je on.
U rješavanje ove problematike uključeno je pet zemalja nasljednica, a BiH je, kako dodaje Hadžikapetanović, ušla u posjed većeg dijela imovine koju je dobila raspodjelom, dok će bilateralno rješavati objekte u Ankari, odnosno u Beču, koje ugovorom o zakupu koriste Srbija, odnosno Hrvatska.
Imovinu u Ankari čine 8.899 kvadratnih metara zemljišta i zgrada Ambasade površine 617 kvadratnih metara, na adresi Paris Caddesi No. 47 Kavaklidere. Istovremeno, do kraja godine BiH planira kupiti zgrade ambasada u Beogradu i Zagrebu, za svoje potrebe.
"Tu je glavna ideja vodilja prioritet vanjske politike BiH, a to je dobrosusjedska i regionalna suradnja. Zato je prioritet i rješavanje diplomatsko-konzularnih predstavništva BiH u susjednim zemljama, ali imovina koja nam pripada, a nalazi se u Zagrebu ili Beogradu, ne spada pod pitanja raspodjele DKP mreže bivše Jugoslavije, tj. podjelom te imovine se na bavi isti komitet kao za podjelu imovine diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše Jugoslavije", stav je resornog ministarstva.
Od 266.400.000 dolara, koliko je procijenjena vrijednost samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, BiH pripada 15 odsto ili 39.960.000 dolara. Ministarstvo spoljnih poslova BiH dosad je preuzelo i uknjižilo rezidenciju u Budimpešti, Otavi, Oslu, Londonu, Vašingtonu.., a posjeduje i stan u Milanu, ambasade u Najrobiju, Alžiru...
Od ukupno 123 diplomatske nekretnine koje je posjedovala bivša Jugoslavija, dosad su raspodijeljena 72 objekta, pri čemu je Srbiji pripalo 30 ambasada, rezidencija i stanova i ona potražuje skoro 40 odsto od ukupne imovine, Hrvatskoj je dosad pripalo 18 objekata, Sloveniji i BiH po 10, a Makedoniji četiri.
Vrijednost imovine
- 67 nekretnina ukupne vrijednosti 201 milion dolara
- BiH pripada 30,15 miliona dolara
- Ostatak Evrope šest nekretnina vrijednih 20,9 miliona dolara
- Odnosno 3,135 miliona dolara za BiH
- Latinska Amerika i Karibi, sa 13 nekretnina, 11,4 miliona dolara (BiH 1,71 milion dolara)
- Azija, sedam nekretnina od 9,1 milion dolara (BiH 1,36 miliona dolara)
- Sjeverna Afrika, šest nekretnina od 4,7 miliona dolara (BiH 0,75 miliona dolara)
- Afrika i Sahara 24 nekretnine, 19,3 miliona dolara, (BiH 2,895 miliona dolara)
Aneksi
Pitanja koja se odnose na nasljedstvo svrstana su kroz ukupno sedam aneksa Sporazuma o pitanjima sukcesije biv{e Jugoslavije:
Aneks A - Pokretna i nepokretna dr`avna imovina
Aneks B - Diplomatska i konzularna imovina
Aneks C - Finansijska potra`ivanja i dugovanja
Aneks D - Arhivska gra|a
Aneks E - Penzije
Aneks F - Ostala prava, koristi i dugovanja
Aneks G - Privatna svojina i ste~ena prava
Centralni sastanak
Sastanak Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ, koji je posljednji put održan 2009. godine, trebalo bi da bude 11. novembra u Sarajevu. Ovaj centralni sastanak bi tretirao sprovođenje Aneksa A, kao i aneksa B, C, D i G.