BANJALUKA - Milovan Žugić i njegov sin Vojislav, vlasnici firmi "Žugić" i "Braća Žugić" iz Zvornika, nakon što nisu izmirili poreski dug prema državi u iznosu većem od 319.000 KM, zatražili su stečaj firmi, da bi odmah potom registrovali nove.
Prema podacima Poreske uprave RS dug firme `Žugić`, koja se bavila trgovinom na veliko proizvodima za domaćinstvo i bila registrovana na Milovana Žugića, 24. maja 2005. godine iznosio je 206.298 KM.
Firma `Braća Žugić`, koja se bavila proizvodnjom rezane građe i bila registrovana na Vojislava Žugića, istog datuma, na ime neuplaćenih poreza, doprinosa i taksi, dugovala je državi više od 169.000 KM.
Iz kartice poreskog obveznika vidi se da firma `Žugić` nikada nije uplatila opšti porez na promet po opštoj stopi u iznosu od 151.434 KM. Za opšti porez na promet usluga ostala je dužna 17.694 KM, a za poseban porez za redovno odvijanje željezničkog saobraćaja 17.641 KM. Nije uplatila ni prihod republičkih organa i organizacija u iznosu od 16.579 KM. Ostali iznosi neuplaćenih, zakonom određenih dažbina, do iznosa od 206.298 KM, nešto su niži.
Firma `Braća Žugić` nikada nije uplatila 44.156 KM duga na ime poreza na dobit. Na ime opšteg poreza na promet po nižoj stopi preduzeće `Braća Žugić` ostalo je dužno 16.597 KM, a nije uplatilo ni doprinos po osnovu uplata duga iz ranijih godina u iznosu od 12.051 KM. Nikada nije uplatilo ni doprinos za zdravstveno osiguranje po osnovu duga iz ranijih godina u iznosu od 7.987 KM, niti porez na lična primanja u iznosu od 6.256 KM. Ostala je dužna i posebnu taksu u postupku prinudne naplate u iznosu 6.260 KM. Ostali iznosi neuplaćenih poreza, naknada i doprinosa, do iznosa od 169.000, nešto su niži od pobrojanih.
Milovan Žugić, sadašnji direktor preduzeća `Banjalučki velesajam`, potvrđuje da je firme ugasio.
`Te firme više ne postoje. Za sve to što pominjete podnesene su apelacije nadležnom sudu. Radi se o tome da mi država, odnosno Vlada RS, duguje još od rata oko 1,5 miliona maraka sa kamatama. Taj novac sam pozajmio 'Šumama RS'`, tvrdi Žugić.
Kaže da `Milovan Žugić i država treba da poravnaju račune` i da sud treba da odluči ko će kome da plati.
U Zakonu o stečajnom postupku RS, član 6, stoji da je razlog otvaranja stečajnog postupka platežna nesposobnost stečajnog dužnika.
Stručnjaci se slažu da je u slučajevima sličnim Žugićevom problem u sudovima koji različito tretiraju isti predmet, u kome je evidentno da vlasnik izbjegava da plati dugove, iako je već osnovao novu firmu. Osnovni propust je, kažu, u nepoštovanju postojećih zakona. Naglašavaju da zakon nudi rješenja i mogućnosti, ali da je glavni problem u različitom tretmanu predmeta od strane sudova.
Boško Čeko, glavni revizor RS, kaže da, kada se proglasi stečaj, prvo se vrši namirenje duga, ali da su mahinacije moguće.
`Trebalo bi da se iz stečajne mase namiruju svi potražioci. Ja sam ekonomista, ali smatram da za izbjegavanje plaćanja poreza državi mora da odgovara direktor ili vlasnik preduzeća, jer time čini krivično djelo`, kaže Čeko.
Dodaje da bi, ako bi takve stvari prolazile nekažnjeno, svako mogao da osnuje preduzeće sa dvije-tri hiljade maraka, da stvori milionske obaveze, vrati pet hiljada i napusti sve obogativši se.
Nedeljko Milijević, stečajni sudija, kaže da se do namirenja potraživanja od stečajnog dužnika može voditi sudski postupak, osim u slučaju kada povjerioci odustaju od potraživanja.
`Kod velikih poreskih potraživanja Poreska uprava bi trebalo da koristi svoje pravo zapljene imovine firme na ime duga`, kaže Milijević.
On dodaje da će se sudski postupak zaključiti tek kad se Poreska uprava i drugi povjerioci s tim slože. Ističe da to ne bi trebalo da se desi ako oni imaju saznanja da je stečajni dužnik imovinu prenio na drugu firmu, osim ako, naravno, nisu u sprezi s njim.