SARAJEVO - Nijedna zemlja ne može finansijski sama da iznese situaciju s prilivom sirijskih izbjeglica, pa će tako i BiH, pored budžetskih sredstava, odnosno rezervi i stavki namijenjenih za redovno funkcionisanje migracionih centara, biti potrebna sva međunarodna podrška, kao i pomoć nevladinog sektora da privremeno zbrine 10.000 ljudi.
To je izjavila za "Nezavisne" Murveta Džaferović, pomoćnica ministra sigurnosti BiH za migracije i zamjenica predsjednika Koordinacionog tijela za pitanje migranata BiH.
Informacija o procjenama i mogućnostima BiH po pitanju izbjegličke krize u regionu i Evropi, čiji je sastavni dio i Plan hitnih mjera za obezbjeđivanje dodatnih kapaciteta i kontrolu upravljanja prilivom masovnog broja migranata/izbjeglica, ne tretira pitanje finansijskih izdvajanja za ove aktivnosti, već je plan mjera koji treba da donese precizne podatke o svim našim smještajnim kapacitetima, operativnim i kadrovskim rješenjima u situaciji koja se očekuje.
"Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2015. godinu utvrđen je raspored rashoda budžetskih korisnika, gdje je za institucije nadležne za smještaj migranata predviđen određeni iznos. Priliv migranata iz Sirije je nepredviđena situacija s kojom se suočava cijela Evropa i takvi troškovi se ne mogu planirati. Dakle, nema planiranih sredstava", rečeno je "Nezavisnim" u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
Koliko će sredstava eventualno biti, ovo ministarstvo ne može ni procijeniti, već odgovor očekuje od Ministarstva sigurnosti, koje je pripremilo dokument o postupanju u nadolazećoj situaciji s prilivom izbjeglica, a Savjet ministara BiH usvojio. Ukupna budžetska rezerva ove godine je 5,3 miliona KM, a potrošeno je oko milion, a ona se izdvajaju na osnovu odluke Savjeta ministara, koje još nije bilo kada je riječ u sredstvima za izbjegličku krizu.
Ministarstvo odbrane BiH u narednih 15 dana treba da dostavi podatke o svim objektima koji će biti stavljeni na raspolaganje izbjeglicama, nakon čega će po hitnom postupku biti stavljeni u tu funkciju, obezbijeđeni higijenski uslovi, paketi s hranom i odjećom i cisterne s vodom.
"Dvije su rute na koje se očekuje ulazak, ukoliko Mađarska zatvori koridor. Sjeverna i južna. Sjeverna ruta - sjeveroistok, odnosno ulaz u BiH na granici sa Srbijom, a izlaz na granici s Hrvatskom (sjever - sjeverozapad). Južna ruta - jugoistok, granica s Crnom Gorom i izlaz na zapad i sjever, granica s Hrvatskom", napominje Džaferović.
BiH nema podatke da se izbjeglice preusmjeravaju u BiH, iako motri na tu situaciju. Stoga je Ministarstvo sigurnosti BiH zadužilo ministarstva za izbjegla i raseljena lica te entitetske policije da iskoordiniraju s lokalnim zajednicama u vezi s izgradnjom šatorskih naselja.
"Još se nije počelo s gradnjom, već se očekuju povratne informacije o tome koliko će se lokalne zajednice staviti na raspolaganje. Sve koje budu u prilici da prostorno odgovore situaciji, to će i učiniti", navodi Džaferović, uz ocjenu da se ne očekuje zadržavanje duže od sedam do deset dana.