BiH

Džaferović: Postoje političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost

Džaferović: Postoje političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost
Foto: Predsjedništvo BiH | Džaferović: Još uvijek postoje političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović obratio se danas, u zgradi Italijanskog senata, na ceremoniji otvaranja sastanka visokog nivoa "Sloboda o nasilja: mir, sigurnost i prevencija sukoba u Agendi za održivi razvoj 2030", koja se održava u srijedu i četvrtak u Rimu.

Pred početak događaja Džaferović se sastao sa predsjednicom Senata Republike Italije Elizabetom Kasteljati.

U obraćanju, na samom početku Džaferović je zahvalio Međunarodnom centru Nizami Gandžavi i Italijanskom društvu za međunarodne organizacije na organizaciji ovog skupa, koji je - kako je kazao - dobra prilika da se razmijene mišljenja i iskustva o zajedničkim izazovima.

Rekao je da evropsko iskustvo pokazuje da su dijalog i saradnja najbolje sredstvo da se osigura mir i stabilnost.

"Nažalost, ono što važi za Evropsku uniju još uvijek ne važi za cjelokupnu Evropu. Dolazim iz zemlje koja je bila najveća žrtva ratova na Zapadnom Balkanu u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća. Još uvijek osjećamo i živimo posljedice tih ratova. Još uvijek postoje političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost i pokušavaju realizirati neostvarene ratne ciljeve. Najveća brana tim retrogradnim snagama su procesi evropskih i evroatlanskih integracija – približavanja Bosne i Hercegovine i cijelog regiona Evropskoj uniji i NATO savezu", kazao je.

Naglasio je da je podrška evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i regiona u geostrateškom interesu i same Evropske unije.

"Stabilnost Zapadnog Balkana – kao njenog neposrednog susjedstva – ima presudni značaj za stabilnost same Evropske unije. Velika historijska vizija Evrope ujedinjene u miru, prosperitetu i različitostima će biti ostvarena tek onda kada sve zemlje Zapadnog Balkana budu u potpunosti integrisane u Evropsku uniju", kazao je Džaferović.

Dodao je da su razgovori o temama od globalnog značaja nekada bili rezervisani samo za uže političke i akademske krugove, te da većinu drugih ljudi uglavnom nije zanimalo šta se događa izvan njihovog neposrednog okruženja i njihovih država, jer ta događanja nisu imala neposredne efekte na njihov svakodnevni život.

"Globalno planiranje zvučalo je preambiciozno, pa čak i potpuno odsječeno od stvarnosti. Vrijeme u kojem živimo specifično je po mnogo čemu, pa tako i po pitanju odnosa globalnog i lokalnog. Sada kada su nove informacione i komunikacione tehnologije učinile svijet mnogo manjim i povezanijim, nešto što se danas dešava na drugom kraju svijeta, već sutra može postati naša svakodnevica", kazao je.

Naglasio je da nas migracije i klimatske promjene podsjećaju na to.

 "Milioni izbjeglica i migranata dolaze u Evropu, bježeći iz ratom pogođenih, nestabilnih i siromašnih afričkih i azijskih društava. Donoseći ogromne sigurnosne i integracijske izazove, ovi uglavnom mladi ljudi nas podsjećaju da itekako trebamo biti zainteresirani za mir, stabilnost i razvoj i u tim dijelovima svijeta", kazao je.

Istaknuo je da "nejednakost, diskriminacija, kršenje ljudskih prava, korupcija, siromaštvo, epidemije, prirodne nesreće, klimatske promjene, oružani sukobi, korupcija, slabe institucije i autokratija – ma gdje bili i ma gdje u svijetu se dešavali – predstavljaju problem koji se tiče svih nas, i za koji svi zajedno moramo tražiti rješenja".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije