BiH

Pratite nas na Google news

Džaferović i Softić pisali predsjedniku Evropskog parlamenta u vezi Pelješkog mosta

Džaferović i Softić pisali predsjedniku Evropskog parlamenta u vezi Pelješkog mosta
Foto: Ilustracija | Džaferović i Softić pisali predsjedniku Evropskog parlamenta u vezi Pelješkog mosta
N.N.

SARAJEVO - Zamjenici predsjedavajućeg Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović i Safet Softić uputili su, povodom spora sa Republikom Hrvatskom u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta, pismo predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniu Tajaniju.

Kako su istakli, koristeći isključivo relevantne dokumente i činjenice, upozorimo na moguće, veoma štetne posljedice odluke Evropske komisije da odobri finansijska sredstva Republici Hrvatskoj u iznosu od 357 miliona evra za izgradnju Pelješkog mosta. Ta odluka posredno zadire u pitanja suvereniteta Bosne i Hercegovine i prejudicira rješavanje izrazito važnog i još uvijek neriješenog pitanja razgraničenja teritorijalnih mora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, naveli su.

Tekst pisma prenosimo u cjelosti.

''Nakon objavljivanja navedene odluke Evropske komisije, na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je održana 5.7.2017. godine, usvojen je slijedeći zaključak: „Predstavnički dom traži od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da uputi notu Republici Hrvatskoj kako bi obustavila sve aktivnosti u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta, dok se ne postigne potpuna obostrana saglasnost“.

Moramo demantovati jednostrane i neosnovane tvrdnje Republike Hrvatske da ima saglasnost Bosne i Hercegovine : Predsjedništvo Bosne i Hercegovine- tijelo koje po Ustavu Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za vođenje spoljne politike- nikada nije dalo saglasnot za gradnju „Pelješkog mosta“.

Naprotiv, zvaničan stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prema Zaključku usvojenom na 25. sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 17. oktobra 2007. godine, glasi: „ ...Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države“. Na istoj sjednici je Zaključkom Predsjedništva BiH zatraženo „..da Republika Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta“. Sa tim zvaničnim stavovima predsjedavajući Predsjedništva BiH je upoznao Predsjednika Republike Hrvatske i Predsjednika Vlade Rapublike Hrvatske u pismu upućenom 23. aprila 2009. godine. Prema zapisnicima sa sjednica Predsjedništva BiH, navedeni zvanični stav nikada nije izmjenjen ili derogiran.

Predstavnici ministarstava kao ni predstavnici bilo kojih ekspertnih tijela na međudržavnom nivou nisu mogli niti mogu u ime Bosne i Hercegovine potpisati bilo kakav validan sporazum bez saglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Evidentno je da Bosna i Hercegovina, odnosno isključivo nadležno Predjedništvo Bosne i Hercegovine, nikada i nikome nija dalo saglasnost da u ime BiH potpiše bilo kakav sporazum sa Hrvatskom u vezi sa izgradnjom „Peljaškog mosta“, jer još uvijek nije rješeno razgraničenje teritorijalnog mora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske
Netačne su tvrdnje Republike Hrvatske da gradi most na svojoj teritoriji, jer morske vode ispod planiranog mosta nisu i ne mogu biti ni hrvatske niti unutrašnje vode, nego predstavljaju međunarodne vode-međunarodni priključni koridor koji se proteže od teritorijalnih voda BiH do otvorenog mora. Na osnovu UN Konvencije o pravu mora, Bosna i Hercegovina ima pravo na takav međunarodni koridor, on služi za „međunarodnu komunikaciju i plovidbu“ i na tom koridoru međunarodno pravo mora ne dozvoljava izgradnu umjetnih otoka ili bilo kakvih građevina. Nedopustivom izgradnjom mosta bi se fizčki blokirala ta jedina uska pomorska veza Bosne i Hercegovine sa međunarodnim vodama i ostalim državama svijeta i tako bi se Bosna i Hercegovina od pomorske države pretvorila u kopnenu - „kopnom zaključanu državu“. Odsijecanjem od međunarodnih voda Bosna i Hercegovina bi, suprotno međunarodnom pravnom poretku, bila spriječena da ostvaruje prava koje ima kao pomorska država.

Zato je sasvim izvjesno da bi, u navedenim okolnostima, izgradnja „ Pelješkog mosta“ proizvela međunarodni pravni spor, kao što je i navdeno u Studiji pred-izvodljivosti koju je za potrebe Evropske komisije 2014. godine uradio francuski konzorcij „Saffege“. Uprkos sveme navedenom, ugrožavajući suverenitet Bosne i Hercegovine i kršeći UN Konvenciju o pravu mora, Hrvatska insistira na izgradnji mosta na međunarodnom plovnom putu od BiH do otvorenog mora. Takav agresivni pristup prijeti grubim narušavanjem geopolitičkog poretka na Jadranskom moru i ugrožava suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine kao pomorske države.

Podsjećamo Vas na presudu Arbitražnog suda u sporu između Slovenije i Hrvatske, po kojoj je Sloveniji određen priključni koridor do međunarodnih voda uz primjenu režima „ slobodne komunikacije i plovidbe“ istog kao u međunarodnim vodama, bez mogućnosti da Hrvatska ukine taj koridor i da primjenjuje metode kontrole i kažnjavanja.

Potpuno smo opredjeljeni za razvijanje dobrosusjedskih odnosa i saradnje između Bosne i Hrcegovine i Republike Hrvatske. Sigurni smo da ćete se složiti da je dobrosusjedska saradnje moguća isključivo uz međusobno uvažavanje i uz poštivanje svih prava koja objema državama pripadaju u skladu sa relevantnim međunarodnim konvencijama. Razumijemo potrebu Hrvatske da komunikacijski poveže svoj teritorij, ali nikako uzurpirajući prava koja pripadaju Bosni i Hercegovini. Zato je neophodno da se prethodno, u skladu sa međunarodnim pravom, rješi pitanje razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Smatramo da bi bilo potrebno i korisno da Evropska komisija posreduje u rješavanju spornih pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja je neophodno riješiti prije početka izgradnje „Pelješkog mosta“. To je, uostalom, vrlo jasno preporučeno u navedenoj Studiji pred-izvodljivosti. Poštovani gospodine Tajani, vjerujemo da, nakon upoznavanja sa navedenim činjenicama, možete pomoći u ispravljanju previda koji je učinjen prikom donošenja odluke Evropske komisije o finansiranju „Pelješkog mosta“. Smatramo da je tu odluku neophodno sagledati i preispitati u kontekstu mogućih, veoma štetnih posljedica'', navodi se u pismu.

Kako piše u tekstu, pismo zamjenika predsjedavajućih Predstavničkog doma i Doma naroda Šefika Džaferovića i Safeta Softića upućeno je u kopiji i predsjedniku Savjeta Evrope Donaldu Tusku, predsjedniku Evropske komisije Žan-Klod Junkeru, visokoj predstavnici Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednici Evropske komisije Federiki Mogerini, komesarki EU za transport Violeti Bulc, komesaru EU za Energetsku zajednicu Migelu Ariasu Kanetei, evropskoj komesarki za regionalnu politiku Korini Kretu, komesaru EU za proširenje i politiku susjedstva Johanesu Hanu, evropskom ombudsmenu Emili Orejli, visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Valentinu Incku, šefu Delegacije EU u BiH ambasadoru Lars-Gunar Vigemarku, ambasadorici SAD u BiH Morin Kormak i ambasadoru Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vekiu.

(N1)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije