BANJALUKA - Devedesetih su u BiH iz arapskog svijeta dolazili džihadisti da bi se borili na strani bosanskih muslimana, a danas dolaze skijaši, banjski rekreativci i turisti, piše ugledni "Economist".
Osim turista, kako piše "Economist", sve su češći arapski investitori, ali i kupci nekretnina, podsjećajući da je sarajevsko naselje Poljine arapska investicija namijenjena bogatim Arapima i novoj domaćoj bogataškoj klasi.
"U zadnje tri godine došlo je do prave renesanse. Prvo su došla libijska vojna lica da iskoriste ekspertize domaćih stručnjaka za tretman vojnih veterana. Onda su došli i drugi Arapi. Sada svi trgovci nekretninama, restorani, hoteli i zubari reklame i oglase pišu i na arapskom", ističe "Economist".
U hotelu "Holivud", priča reporter ovog lista, sreće Ajada Salama Al Ajada, trgovca nekretninama. U tom hotelu, podsjeća list, poslije 11. septembra 2001. uhapšena su dvojica osumnjičenika zbog terorističkog napada. Al Ajad kaže da je biznis fantastičan, a pored njega jedan bošnjački trgovac upravo ugovara posao za prodaju stambenog kompleksa.
"Nekretnine uglavnom kupuje arapska srednja klasa koja želi da pobjegne od rata i haosa na Bliskom istoku, a nema novca za stan u Londonu ili Ženevi", piše "Economist".
Ali, kako navodi, postoji i druga strana medalje: lokalno stanovništvo, kako ističu, brine zbog toga što pridošlice s Bliskog istoka sa sobom donose i strožu interpretaciju islama, najčešće preko arapskih humanitarnih organizacija.
"Al Džazira Balkans, katarska stanica, na lokalnom jeziku program emituje još od 2011. godine i takmiči se sa ruskim, zapadnjačkim i turskim novinskim organizacijama. Katarski fond prijateljstva uskoro počinje s radom. Bosanci ne žele da se nađu između čekića i nakovnja u toj međunarodnoj borbi za naklonost", navodi list.
Upada u oči, kako kaže novinar lista, odbojnost Agencije za strana ulaganja BiH prema arapskim investitorima. U FIPA ističu, kako navode, da zemlje zaliva nisu ni u 12 najvećih investitora. "Economist", pak, čitaoce podsjeća da je to zato što zemlje zaliva često posluju kroz dioničarska društva u trećim zemljama, pa se porijeklo investicije direktno ne vidi. Navode odgovor Agencije da oni u BiH investiraju "ne zato što je vole, nego zato što žele zaradu".
"Pitamo se da li bi ista osjećanja o nezainteresovanosti za BiH bila da se radi o zapadnim investitorima", pita se list.
Esad Bajtal, intelektualac, analitičar, filozof i sociolog iz Sarajeva, smatra da određeno podozrenje koje postoji prema došljacima iz zalivskih zemalja dolazi zbog nedostatka transparentnosti, umiješanosti skrivenih političkih motiva i činjenice da postoji malo informacija o tim ljudima.
"Ubijeđen sam da građani BiH nemaju ništa protiv njih kao ljudi koji dolaze ovdje. BiH je vijekovima uvijek bila otvorena prema različitim kulturama i nikad to nije bio problem. Problem je što je sve obavijeno nekim velom tajne", rekao je Bajtal.