BRISEL - Evropska komisija je ocijenila da u Bosni i Hercegovini "među političkim predstavnicima i dalje nema zajedničkog viđenja sveukupnog pravca kretanja i budućnosti te zemlje, a još nema ni institucionalnog ustrojstva koje bi omogućilo da zemlja učini kvalitativan korak na putu ka Evropskoj uniji".
To se navodi u dokumentu "Strategija proširivanja i glavni izazovi 2012-2013", u koji je imala uvida agencija Beta, a koji će zajedno s godišnjim izvještajima o evropskim reformama u zemljama Zapadnog Balkana, EK objaviti u srijedu 10. oktobra.
U analizi se upozorava da "sporovi oko međuetničkih pitanja ili statusa, i to naročito u Bosni i Hercegovini i na Kosovu i dalje ugrožavaju djelovanje institucija, koče proceš reformi, i to katkad i sa širim regionalnim posljedicama".
Evropska komisija podvlači da je formiranjem nove vlade BiH i usvajanjem dva ključna evropska zakona došlo do pomaka u integraciju u EU, "ali je politički konsenzus izgubljen i došlo je do zastoja u sprovođenju programa za EU".
BiH je, kako se navodi, "ostvarila samo ograničen napredak ka ispunjavanju političkih mjerila" za evropsku integraciju, "uz mali pomak ka uspostavljanju djelotvornijih, usaglašenijih i održivijih institucionalnih struktura".
"Preustrojstvo vlada države, Federacije i kantona je pokrenuto ali je zakočeno zbog zakonskih i ustavnih izazova".
U analizi Komisije u Briselu se podvlači da je "od prvenstvene važnosti da bude uspostavljen djelotvoran mehanizam koordinacije između raznih nivoa vlasti kako bi se prenosili i obavezno primjenjivali zakoni Evropske unije" u toj zemlji.
Izvršno tijelo EU podvlači da su "značajni dalji napori nužni kako bi se ispunili uslovi da zemlja pređe sa međunarodnog sistema vlasti i bezbjednosti na zemlju s domaćim ustanovama i vlašću, uz puno preuzimanje domaće odgovornosti za politički i zakonodavni proces".
A to je, podvlači EK, uslov da BiH "može računati na to da ostvari težnju da postane članica EU".