BRISEL - Odluka Savjeta ministara EU o restriktivnim mjerama za sva pravna i fizička lica čije djelovanje ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, međunarodno lice BiH, te predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti i potkopava Dejtonski sporazum, stupila je na snagu, ali ovaj restriktivni mehanizam još nije aktiviran.
Odluka je objavljena u Službenom listu Evropske unije u kome se detaljno opisuje mehanizam koji je Savjet ministara EU odobrio u zvaničnim zaključcima sa martovske sjednice, a koji se odnosi na sankcije prema fizičkim i pravnim licima iz BiH i predstavlja dio mjera koje EU želi imati prema BiH kako bi učvrstio svoje prisustvo.
Objavljivanjem odluke u Službenom listu EU mehanizam iz zaključaka Savjeta ministara EU stupio je na snagu, ali nije aktiviran.
"Za aktiviranje mehanizma, ako do takve potrebe dođe, u aneksu ovog akta objavljenom u Službenom listu, biće navedena imena. S obzirom da tih imena nema, mehanizam još nije aktiviran", rekao je diplomata iz kancelarije visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
Listu lica na koje će se odnositi sankcije, ako to bude potrebno, odrediće i potvrdiće Savjet ministara EU, na prijedlog neke zemlje članice ili na prijedlog visokog predstavnika za bezbjednost i spoljnu politiku, a imena će biti navedena u ankesu ove odluke.
Savjet ministara EU će lica na koja će se odnositi sankcije obavijestiti pismeno i direktno ukoliko im adresa bude poznata ili će javno objaviti svoju odluku. Savjet ministara će, kad mu se pruži dovoljno novih dokaza ili kad to postane očigledno, ponovo razmotriti svoju odluku.
U Aneksu će, ako do toga dođe, biti jasno navedeno zbog čega je neko lice pod sankcijama, a takođe će se objaviti i svi identifikacioni podaci određenog fizičkog i pravnog lica.
"Odluka Savjeta o restriktivnim mjerama u pogledu BiH" od marta 2011. godine, poziva se na raniju odluku Savjeta od 14. decembra 2010. godine u kojoj je EU odlučila da podrži Dejtonski mirovni sporazum i razmotri mjere da, u tom pogledu, ojača svoje prisustvo u BiH.
Imena
Za aktiviranje mehanizma, ako do takve potrebe dođe, u aneksu ovog akta objavljenom u Službenom listu, biće navedena imena
"Restriktivne mjere biće preduzete protiv fizičkih i pravnih lica čije djelovanje ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodno lice BiH, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju bezbjednosti i potkopavaju Dejtonski sporazum", navodi se u odluci i dodaje da će svaka zemlja članica EU spriječiti stupanje na svoju teritoriju fizičkog ili pravnog lica koji ugrožava navedene odredbe.
Izuzeci od pravila su organizovanja međunarodne meuđuvladine konferencije, konferencije koju organizuje UN, EU, zemlja članica EU, zatim ako postoji prethodni međusobni dogovor o imunitetu, ako je na snazi poseban ugovor s Vatikanom, ako se radi o konferenciji OEBS i ako te konferencije promovišu demokratiju, ljudska prava i vladavinu prava u BiH, te ako postoji hitna potreba humanitarnog karaktera.
Prema ovoj odluci, zemlja članica EU neće morati da spriječi ulazak prekršioca odredbi ukoliko on ima državljanstvo zemlje članice Unije.
Slične su odredbe i za zamrzavanje finansijskih sredstava i ekonomskih aktivnosti koja neće biti "niti direktno niti indirektno" dostupna.
Kada je riječ o finansijskim sredstvima, i tu se navode izuzeci. Članica EU moći će da odmrzne dio sredstava, pod uslovom da se radi o "zadovoljavanju bazičnih potreba lica navedenih u ankesu ili od njih zavisnih lica, kako bi se zadovoljile potrebe prehrane, plaćanja stambenog kredita ili najamnine, lijekova ili medicinske terapije, poreza, osiguranja, komunalija i režija".
Iz zamrznutih fondova moći će se plaćati i advokati i sudski troškovi, kao i vanredni troškovi, uz prethodno pismeno obavještenje. Takođe, lice koje je na ovaj način kažnjeno, moći će da isplaćuje svoje finansijske obaveze koje je stvorilo prije nego šta su na njega primjenjene sankcije.