SARAJEVO - Nezavisnost pravosuđa, borba protiv terorizma, sprečavanje korpucije u pravosuđu i migrantska kriza bile su glavne teme drugog dana Ministarskog foruma pravosuđa i unutrašnjih poslova "EU - Zapadni Balkan", koji se održava u Sarajevu.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša naveo je da je bilo riječi i o pravosudnoj saradnji u rješavanju migrantske krize i borbi protiv terorizma.
"Čuli smo iskustva iz susjednih zemalja u zakonskoj legislativi kada je u pitanju borba protiv terorizma. Imali smo i preporuke kolega iz EU u kom smjeru možemo dalje ići u donošenju zakonske ligislative što se tiče pristupa Uniji", rekao je Grubeša na konferenciji za novinare.
Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović, govoreći o migrantskoj krizi, istakao je da ona već razvija "migrantski biznis - krvav, crn, težak i sa, vjerovatno, dugoročnim posljedicama kroz trgovinu oružjem i stranim ratnicima", te da nije nikakvo čudo da su identični putevi ratnika i oružja.
"To nas usmjerava na pitanje saradnje u regionu, koja je neophodna uopšte, a posebno u ovom vremenu ako hoćemo da se odupremo terorizmu", poručio je Kasipović i napomenuo da se BiH već suočila sa tim pitanjem.
On je posebno važnim istakao međusobnu saradnju, smanjivanje radikalizacije i anuliranje govora mržnje, koje može imati nesagledive posljedice.
Ministar pravde Srbije Nikola Selaković rekao je da je svrha ovakvih konferencija da se zemlje koje su u postpuku pregovaranja za članstvo u EU ili kandidati susreću jednom godišnje da razmijene iskustva i "svedu račun" šta su to uradili u prethodnom periodu, a povodom tema koje organizatori iz Evropske komisije i zadaju.
On je napomenuo da su ove godine teme bile nazavisnost pravosuđa, međunarodna pravna saradnja u svjetlu migrantske krize, naročito kada su u pitanju prava i potrebe ugrožene kategorije, i borba protiv terorizma.
Selaković je naveo da je u okviru teme nezavisnost pravosuđa bilo riječi o osjetljivim poljima koja mogu da utiču na nezavisnost pravosuđa, a na prvom mjestu je izbor sudijskih i javnih tužilačkih funkcija, te mogućnost premiještanja nosilaca pravosudnih funkcija bez njihove saglasnosti.
"Kao zemlje koje su baštinile identičan pravosudni sistem, zemlje regiona i danas baštine gotovo identične probleme u okviru tih sistema. Naši problemi su slični i, ukoliko budemo razmenjivali iskustva, lakše ćemo doći do rešenja", ocijenio je Selaković.
On je naveo da je zajedničko svim zemljama regiona da ostaju opredijeljenje za evropski put i da dostižu evropske standarde.
Kao najveći problem, Selaković je naveo nepovjerenje u pravosuđe, objašnjavajući to, između ostalog, činjenicom da je ovo područje više od dvije decenije u tranziciji, opterećeno ratovima, ekonomskom nemaštinom, političkim restruktuisanjem društva.
"Apsurd je što su građani u bivšoj Jugoslaviji, koja je bila jednopartijska država, imali mnogo veće poverenje u pravosuđe nego danas kada težimo uspostavljanju demokratskih poredaka", rekao je Selaković.
Prema njegovim riječima, borba protiv terorizma podrazumijeva dobru saradnju obavještajnih službi, policijskog sistema i javnih tužilačkih organizacija.
Selaković je ocijenio da je saradnja Srbije i BiH, odnosno njenih entitetskih sistema, na znatno boljem nivou nego što je bila prethodnih godina.
Ministar pravde Crne Gore Zoran Pažin izjavio je da bi odgovori na teme o kojima je danas bilo riječi trebalo da budu zajednički.
"Migrantska kriza stavlja nas pred veoma težak zadatak da uravnotežimo dvije stvari - s jedne strane potrebu da dostignuti nivo ljudskih sloboda i prava ne bude umanjen, a s druge strane da zajednički suzbijemo ono što je prijetnja čovječanstvu, a to je terorizam koji je eskalirao kroz terorističke napade u Parizu", napomenuo je on.
On je rekao da su se ministri na današnjem sastaknu saglasili da bi uloga i mjesto pravosuđa u demokratskom društvu trebalo da rješava sporne, a kada je u pitanju društvo u tranziciji, nerijetko, konfliktne situacije, jer je to uslov stabilnosti svakog društva.
"Bez stabilnosti, nema demokratije, a bez demokratije nema ljudskog progresa, ekonomskog, kulturnog i moralnog prosperiteta građana", zaključio je Pažin.