BANjALUKA - Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da EU može pomoći BiH tako što bi novac iz fondova Unije usmjerila u infrastrukturne projekte, kao i ulaganjem u sve nivoe vlasti u BiH, što bi doprinijelo privlačnosti procesa evropskih integracija.
BANjALUKA - Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da EU može pomoći BiH tako što bi novac iz fondova Unije usmjerila u infrastrukturne projekte, kao i ulaganjem u sve nivoe vlasti u BiH, što bi doprinijelo privlačnosti procesa evropskih integracija.
"Kad govorimo o `alatima` pomoću kojih bi EU mogla da poboljša stanje u BiH, postoji čitav spektar mehanizama kojima bi se moglo doprinijeti privlačnosti ovog procesa. Jedan od njih bio bi pomoć EU u određenim infrastrukturnim projektima, o čemu postoje razmišljanja u evropskim krugovima. Pa, recimo, logično usmjerena pomoć iz fondova EU putem koje bi svaki nivo vlasti u BiH vidio određene koristi, za razliku od prethodnog perioda kad se išlo na jačanje institucija BiH, a entiteti su iz toga bili uglavnom izostavljeni", ocijenila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ta pomoć je bila rezervisana za uspostavljanje raznih institucija ili donošenje raznih strategija na nivou BiH, a za čije uspostavljanje ili donošenje nije bilo ni političke saglasnosti i praktične potrebe, umjesto da je bila usmjerena na sve aktere ovog procesa koji moraju da prođu kroz prilagođavanje svog sistema sistemu EU u koji treba da se jednog dana integrišu.
Ona je dodala da, u svakom slučaju, ti alati treba da doprinesu boljoj poziciji BuH na evropskom putu, a ne da doprinesu nepovjerenju u ovaj proces, a spekulacije o nekakvom navodnom političkom disciplinovanju ili sankcionisanju pojedinaca ili političkih organizacija uopšte se ne uklapa u proces evropskih integracija, i prosto je nevjerovatno da bi se ovaj proces, koji u svim svojim aspektima podrazumijeva dobrovoljnost, mogao dovoditi u vezu sa sankcionisanjem.
"Prvo, zato što, političke stranke mogu da sankcionišu jedino njihovi birači, a drugo, zato što su BiH i EU u ugovornom aranžamanu u kojem su kazne za neprovođenje ugovornih obaveza jednake kao i u svakom drugom ugovornom poslu, i tu nema mjesta za politička kažnjavanja", konstatovala je ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS uoči današnjeg sastanka Savjeta ministara inostranih poslova EU na kome bi trebalo da bude razmotrena situacija u BiH i buduća uloga EU u BiH.
Ona je napomenula da se provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH sa EU analizira i da se razmišlja o unapređenju aktivnosti u onim dijelovima u kojima su ispoljene određene slabosti.
"BiH, s jedne strane, i Evropska zajednica i njene države članice, s druge strane, nalaze se u ugovornom odnosu od jula 2008. godine, kad su potpisani SSP i Privremeni sporazum, u kojem su sadržane trgovinske odredbe glavnog, to jeste SSP-a. Ovaj trgovinski sporazum stupio je na snagu neposredno nakon potpisivanja i logično je da se analizira njegovo provođenje i razmišlja o unapređenju aktivnosti u onim dijelovima u kojima su ispoljene određene slabosti", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je objasnila da se analize vrše i u okviru već postojećih mješovitih tijela EU i BiH koja su zadužena za praćenje provođenja ugovornih obaveza.
"Isto tako ugovorne strane, svaka za sebe, i odvojeno analiziraju stanje u vezi sa provođenjem Sporazuma. U tom smislu, logično je očekivati da će se i najavljeni sastanak u Briselu, ili neki budući sastanak, kretati u ovom smjeru", istakla je Cvijanovićeva, komentarišući najave da bi na sutrašnjem sastanku u Briselu moglo da bude razgovarano o provođenju SSP-a, budućem pojačanom prisustvu EU i raspoloživim "alatima" pomoću kojih će EU unaprijediti stanje u BiH.
Što se tiče kvalifikacija ili bolje reći spekulacija, kaže Cvijanovićeva, da provođenje Sporazuma nije zadovoljavajuće, tu treba, da bi se dobila prava slika, prvenstveno konsultovati nadležne institucije koje će dati odgovor o tome da li se poštuje ugovorena dinamika smanjenja i ukidanja carinskih stopa na predviđene grupe proizvoda, ali je više nego sigurno da se ovaj proces odvija bez većih problema.
"Osim toga, Savjet ministara BiH je nedavno, na zahtjev EU, ukinuo Odluku o zabrani uvoza automobila starijih od sedam godina i sada se radi na uspostavljanju pravila i postupaka vezano za proces homologacije. Dakle, ispoštovan je zahtjev EU da se uklone prepreke koje su ranije, prema tumačenju Evropske komisije, dovodile u neravnopravan položaj izvoznike iz dvije ugovorne strane. Suština trgovinskog dijela SSP-a, koji je sada na snazi, upravo i jesu ova pitanja", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je od obaveza ostalo da se usvoje pravila konkurencije, odnosno pravila kojima se reguliše pitanje državne pomoći i da se provede odluka Suda u Strazburu u slučaju "Sejdić-Finci".
"Na prvom pitanju se intenzivno radi, a rješavanje drugog pitanja je uslovljeno neraealnim zahtjevima koje dolaze od stranaka sa sjedištem u Sarajevu, jer su one tim svojim zahtjevima izašle iz sfere konkretnog i nastoje da preko ove odluke dođu do jedne sveobuhvatne ustavne reforme, za koju očito nema saglasnosti unutar BiH, niti je ona potrebna za ispunjavanje postojećih obaveza BiH u procesu pridruživanja, koji se odvija na osnovu pomenutog Sporazuma", konstatovala je Cvijanovića.
Ukoliko svaki nivo vlasti u BiH, naglasila je ona, ispunjava svoj dio obaveza u ovom procesu, kao što to radi RS, onda se neće postavljati pitanje neujednačenosti sistema unutar BiH.
"Vlada Republike Srpske radi na usklađivanju domaćeg sa zakonodavstvom EU i provodi čitav niz drugih aktivnosti kojima se doprinosi provođenju Sporazuma, ali i uopšte stvaranju potrebne klime za brojne druge aktivnosti koje ćemo morati izvršavati u narednoj fazi integracija, nakon što BiH dobije kandidatski status", istakala je Cvijanovićeva.
Kad je riječ o najavama budućeg pojačanog prisustva EU u BiH, ona je ocijenila da je bilo sasvim logično da to prisustvo još davno, a najkasnije 2008. godine kad je BiH stupila u ugovorni odnos sa EU, bude prilagođeno potrebama ovog procesa i tada je moralo doći do transformacije OHR-a u EUSR, pri čemu bi specijalni predstavnik EU postao istinski koordinator evropskog ponašanja u BiH, ali i neko ko bi svojim dobrim posredovanjem pomogao da se otklone sve prepreke na tom putu i pojača međusobno povjerenje ugovornih strana.
"To se, nažalost, nije desilo i zato se danas nalazimo gdje jesmo, u stanju pojačanog nepovjerenja, jer su nametnute dileme o tome da li je EU istinski opredijeljena za proces proširenja prema zapadnom Balkanu i da li je BiH, a što važi i za neke druge zemlje u regiji, izgubila ponešto od svog kapaciteta ili volje da se kreće ovim putem, s obzirom na to da su im na tom putu fakturisani i određeni zahtjevi koji nemaju baš puno veze sa evropskim uslovima", rekla je Cvijanovićeva.
Sve su to stvari, kaže ona, koje se moraju uzeti u obzir na bilo kojem sastanku koji bi se bavio BiH na putu evropskih integracija, da se vidi šta je zaista potrebno raditi u ovom procesu i šta su mu smetnje, poput postojanja OHR-a ili nerealnih zahtjeva pojedinih političkih stranaka.