SARAJEVO - Zvaničnici Evropske unije frustrirani su situacijom u BiH; žele pomoći, ali ne znaju kako, jer do sada bh. političari nisu ispoštovali nijedan dogovor postignut sa predstavnicima zvaničnog Brisela.
Poručio je ovo danas u Sarajevu Eduard Kukan, predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu, koja je u dvodnevnoj posjeti BiH.
"Vrlo smo nesretni zbog situacije u BiH, koja na putu ka EU mnogo zaostaje za drugim zemljama regiona. Prijateljski, veoma smo frustrirani, želimo vam pomoći, ali ne znamo na koji način jer do sada ništa nije uspjelo", rekao je Kukan.
Uoči sastanka sa studentima iz Sarajeva, Banjaluke i Mostara, on je izjavio da ljudi i narodi u BiH nisu krivi za izostanak napretka njihove države.
"Razlog za to su vaši političari. Ako žele da BiH krene naprijed, oni moraju ispuniti obaveze koje su preuzeli dogovorom sa evropskim institucijama. Nažalost, oni to ne rade", istakao je Kukan ponavljajući da je provođenje onog što su političari o ključnim političkim uslovima (presuda "Sejdić i Finci" i mehanizam koordinacije u pitanjima evrointegracija) dogovorili sa komesarom Štefanom Fileom i visokom predstavnicom EU Ketrin Ešton jedini uslov za nepradak ka članstvu u Uniji.
"Eštonova i File su proveli mnogo vremena u razgovorima sa vašim političarima, postizali dogovore, no bh. političari dođu kući i više ništa ne vrijedi od dogovorenog", dodao je Kukan.
On nije mogao govoriti šta podrazumijeva najavljeni "novi pristup" EU prema BiH jer, kako je priznao, i sam želi saznati šta je to.
Bez promjene Dejtona situacija u BiH neće biti dobra, poručila je članica Evropskog parlamenta Dubravka Šuica iz Hrvatske.
"Međutim, smatram da treba napraviti sve da tri konstitutivna naroda ostanu jednakopravna. To je moj osobni, ali i stav Hrvatske, pa i EU, a o tome govori slovo i duh rezolucije. Rezolucija koja je nedavno usvojena u Evropskom parlamentu je zaista prava podloga za promjenu Dejtona", pojasnila je Šuica.
BiH na putu ka EU mnogo zaostaje za drugim zemljama regiona
Tanja Fajon, članica Evropskog parlamenta, kazala je kako je korupcija veliki problem u BiH.
"Sada smo u godini izbora. To je teško vrijeme za sve, ne samo za BiH, isto smo u godini izbora u EU. Naravno, BiH je izgubila puno na kredibilitetu. Najveći problem u vašoj zemlji je da građani nemaju povjerenja. Žao mi je da nema više manifestacija koje bi nekako angažirale i dale argumente političarima šta treba da urade", pojasnila je Fajonova.
Govoreći o novom pristupu, ona kaže da se radi puno po različitim diplomatskim kanalima.
"Ja mislim da je u ovom momentu prerano govoriti kakav bi bio taj novi pristup. Sigurno je da bi trebalo razgovarati sa institucijama u zemlji i da bi to bio neki novi pokušaj, neka medijacija EU koja bi donijela neke nove rezultate, na kraju i promjene Ustava", pojasnila je Fajonova.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome zašto se baš sada dešava diplomatska ofanziva na BiH, ona je kazala da diplomatska ofanziva nije ofanziva nego pomoć.
Lazar Prodanović (SNSD), član Zajedničke komisije bh. parlamenta za evropske integracije, smatra pesimističnom Kukanovu izjavu da ni sam ne zna šta je novi pristup EU prema BiH.
"Ako on to ne zna, kako će onda znati političari u BiH, a mi očekujemo da Evropska komisija već u aprilu usvoji novi pristup koji podrazumijeva socijalnu i ekonomsku pomoć, odnosno lakši pristup evropskim fondovima", kazao je Prodanović, koji se ne slaže ni sa ocjenom da su bh. političari jedini krivci za zastoj i da je EU iscrpjela sve načine da nam pomogne.
"Imam osjećaj da EU više očekuje od BiH nego od drugih država u procesu pridruživanja. Tako su nam političkim uslovom u vezi s presudom 'Sejdić i Finci' otežali provođenje drugih uslova koje, objektivno, puno lakše možemo ispuniti", rekao je Prodanović, istakavši da bi EU mogla više pomoći da je ovaj uslov ostavila nakon što BiH dobije kandidatski status.
Ocjene predsjedavajućeg Delegacije Evropskog parlamenta Eduarda Kukana neprihvatljive su i za Borjanu Krišto (HDZ BiH), članicu Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH. Ona smatra da je Kukanova izjava kako ne zna šta podrazumijeva novi pristup EU prema BiH "najbolji pokazatelj odnosa Brisela prema našoj zemlji".
"Ne slažem se i da su samo domaći političari odgovorni. Odgovornost je i na EU, jer ni sami nisu čvrsto stali iza onog što smo potpisali u Briselu u slučaju presude 'Sejdić i Finci'. Znaju oni dobro da je ustavni ustroj ključni problem BiH", ocijenila je Krišto.
Nermina Zaimović-Uzunović (SDP) na Kukanove izjave gleda slično kao i njene kolege iz Zajedničke komisije za evropske integracije. Ona tvrdi da je zvanični Brisel za BiH trebalo da postavi specifične uslove u odnosu na druge države jer su "nam stranci ranije nametnuli i specifičan ustavno-pravni sistem".
"Takvoj specifičnoj državi, koja je izašla iz ratnog konflikta, nametnuli su kriterije pa onda uskratili dio pristupne pomoći koja je upravo neophodna da bismo ispoštovali kriterije koje su nam postavili. Nije tačno da je EU iscrpjela sve svoje mehanizme da nam pomogne", kazala je Zaimović-Uzunovićeva.
Izjavu Eduarda Kukana o najavljenom novom pristupu BiH ka EU Zaimović-Uzunovićeva diplomatski je prokomentarisala rekavši da će "on znati šta to podrazumijeva čim bude htio da sazna".
Zajednička izjava
Delegacija Evropskog parlamenta (Eduard Kukan, Tonino Picula, Doris Pak, Tanja Fajon, Lajoš Bokroš, Andrej Plenković, Dubravka Šuica i Mari Kornelisen) u BiH je doputovala radi učešća na dvodnevnom međuparlamentarnom sastanku sa parlamentom BiH. Sastanak je počeo danas popodne, a završava se sutra, kada bi trebalo da bude usvojena i zajednička izjava.
Borjana Krišto, delegat HDZ BiH u bh. parlamentu, smatra da je i predloženi tekst ove izjave loše koncipiran jer za sve loše okrivljuje samo političke lidere u BiH, "bez šireg sagledavanja stanja, ali i uloge i odgovornosti opozicije i međunarodne zajednice".