BRISEL - Evropska unija će u Bosni i Hercegovini snažno ojačati svoje prisustvo i imati jedinstvenog predstavnika svih svojih misija, a dosadašnji Ured visokog predstavnika biće premješten van BiH, možda u Brisel ili Njujork, prijedlog je o kojem raspravljaju šefovi diplomatija Evropske unije danas u Briselu.
Prema izvorima zasjedanja, ministri inostranih poslova EU su usaglasili i ponudu "podsticajnih mjera" kako bi izdejstvovali dogovor tri strane o reformama i preustrojstvu državnih struktura, s ciljem da se podstakne pridruživanje BiH evropskoj dvadesetsedmorici.
U raspravi o uglavnom usaglašenim zaključcima o BiH, evropski ministri će ukazati i na to da se od političkih lidera u BiH očekuje dogovor o izvlačenju zemlje iz sadašnjeg zastoja. Budući jedinstveni izaslanik EU u BiH imaće na raspolaganju i "povoljne", ali i "ograničavajuće", kaznene mjere za kojima bi mogao posegnuti, ako bi došlo do ozbiljnijeg kršenja ustava i odredbi Dejtonskog sporazuma.
Ove moguće kaznene mjere će biti naknadno razmotrene, kako proizilazi iz pripremljenih zaključaka zasjedanja.
Zvaničnici EU su uoči zasjedanja istakli da je cilj da se "u središte političkog procesa u BiH ugradi program koji tu zemlju vodi ka uključivanju u Evropsku uniju".
Upućeni izvori su rekli da nije isključeno da se ministri EU u kraćoj raspravi dotaknu i najnovijeg spora oko ustanovljenja organa vlasti u Federaciji BiH bez predstavnika bosanskih Hrvata, što je naišlo i na jasno neodobravanje predsjednika i premijera Hrvatske, Ive Josipovića i Jadranke Kosor.
Josipović i Kosorova su poslije susreta s prvacima bosanskih Hrvata sinoć naglasili da Hrvatska, "kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, posebno vodeći računa o stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijelog regiona, očekuje da se sve strane ponašaju u skladu sa slovom i duhom Dejtona, poštujući ustav i zakone".
"Republika Hrvatska", naglasili su šef hrvatske države i predsjednica vlade, "jos jednom poziva sve političke zvaničnike u BiH, sva nadležna tijela, Visokog predstavnika, i Savjet za primjenu mira da u cjelosti zajamče institucionalnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, i poštuju njihovu političku većinsku volju izraženu u demokratskom procesu izbora".