BRISEL, BANJALUKA - U Evropskoj uniji ovih dana traju intenzivne komunikacije na koji način riješiti problem ilegalnih migracija, a kao jedna od ideja spominje se i mogućnost da zemlje zapadnog Balkana budu uključene u evropske misije i aktivnosti s ciljem čuvanja granice EU na jugu, saznaju "Nezavisne".
Kako nam je rekao naš izvor, zemlje članice vrlo izvjesno neće postići dogovor o distribuciji migranata u zemljama članicama, odnosno naglasio je da vrlo vjerovatno neće doći do reforme azilantskog sistema i Dablinskog sporazuma, ali da su sve zemlje spremne pomoći finansiranje jačanja evropske granične službe Frontex. U okviru ove ideje, neke evropske zemlje predlažu da policijske snage zemalja zapadnog Balkana budu uključene u aktivnosti Frontexa.
Naime, kako nam je rečeno, čuvanje samo spoljne granice EU prema BiH i Srbiji bi zahtijevalo ogromne resurse s obzirom na to da je duga više od hiljadu kilometara, a svi migranti na kopneni dio zapadnog Balkana stižu preko Grčke, Albanije i Crne Gore, zbog čega se spominje ideja da se veći dio resursa usmjeri na jug, u čemu bi pomoć mogle pružiti i policijske snage zemalja zapadnog Balkana. Ovo ne bi značilo mijenjanje trenutnog režima na spoljnoj granici EU s Hrvatskom, već samo dodatnu mjeru, uz finansijsku, tehničku i stručnu pomoć, koju Evropska komisija već planira za BiH i druge zemlje zapadnog Balkana.
Međutim, kako nam je rečeno, sa druge strane postoje i drugačija razmišljanja, odnosno da se hrvatska granica dodatno ojača, s obzirom na to da ta zemlja svakako uskoro treba da uđe u Šengen, pa postoje razmišljanja da bi migrantska kriza mogla samo poslužiti kao dodatni katalizator da se to uradi što prije.
"Kakva god odluka da bude, očigledno je da EU neće uspjeti postići jednoglasno rješenje kako djelovati u migrantskoj krizi. Očigledno će se, kao i do sada, tražiti parcijalna rješenja i to od strane onih zemalja koje su direktno na udaru", kaže nam izvor.
Njemački "Fokus" je napravio analizu stanja zapadnobalkanske migrantske rute u kojoj konstatuje da je činjenica da je u proteklih nekoliko mjeseci do godinu dana došlo do značajnog pogoršanja situacije. Oni, takođe, navode da neke zemlje iz unutrašnjopolitičkih razloga preuveličavaju prijetnju.
"Dok desničari plaše svoje građane balkanskom rutom, zbog čvrste hrvatske granice ruta bi se možda prije mogla nazvati slijepom ulicom", piše list.
Podsjećanja radi, nakon što je Mađarska blokirala svoju granicu sa Srbijom, najveći dio migranata usmjerio se ka BiH i sa juga ka Albaniji i Crnoj Gori, što je alarmiralo Austriju. Herbert Kikl, ministar unutrašnjih poslova te zemlje, zatražio je nedavno od Evropske komisije i Savjeta EU da pruže pomoć BiH i drugim zemljama, a predložio je nešto na tragu informacije "Nezavisnih", da evropski i balkanski policajci zajedno koordinišu aktivnosti na kontroli i suzbijanju ilegalnih migracija.
Pomoć iz Frontexa
Iz Frontexa potvrđuju da su dobili novi mandat, po kojem mogu izvoditi operacije s izvršnim ovlaštenjima na teritoriji zapadnog Balkana.
"To je moguće tek kada bi se zaključio sporazum između EU i zemlje. Ako bi bio potpisan, takav mandat bi omogućio Frontexu da pokrene operacije i pošalje svoje oficire na teritoriju tih zemalja", rekla nam je Izabela Vivior, službenik za odnose s javnošću Frontexa.
Trenutno, kako nam je rekla, kada je zapadni Balkan u pitanju, njihovi oficiri su angažovani u Mađarskoj i Hrvatskoj, kako bi pomogli prilikom kretanja migranata i drugim aktivnostima.
"Trenutno smo angažovali 11 oficira iz 20 zemalja članica EU i zemalja u sistemu šengena", rekla je ona.