SARAJEVO, BANJALUKA - Osim Izbornog zakona, Bosna i Hercegovina moraće ići u pravcu izmjena i Zakona o finansiranju političkih stranaka, a na čemu će insistirati i Evropska unija, s obzirom na to da je više nego očigledno da se milioni maraka utroše mimo zvaničnih tokova.
"Svi znamo da je dnevnica posmatrača na izborima 50, 80 ili 100 KM, a u finansijskim izvještajima partija piše da to rade volonteri, i to je samo jedan od primjera da se u kampanji posebno dosta radi sa kešom koji se nigdje ne evidentira", tvrdi za "Nezavisne" Vehid Šehić, politički analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, dodajući da se u finansijskim izvještajima stranaka navodi da je 80-90 odsto novca stiglo iz budžeta, te da u takve izvještaje treba sumnjati.
Na neophodnost izmjene Zakona o finansiranju političkih stranaka u BiH nedavno je upozorio i Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH, ističući da je usvajanje novog Zakona o finansiranju stranaka jedan od prioriteta na kojem treba raditi.
"Ako pogledate 14 preporuka koje je Evropska komisija izrekla BiH, prva preporuka se tiče same provedbe izbornog procesa, a u tom kontekstu i finansiranja političkih partija, tako da je ovo nešto što će se neminovno morati mijenjati, i to na način da ako postoji jedan standard sa kojim bi se trebalo usaglasiti, onda je to standard Evropske unije", rekao je nedavno Vigemark.
Trenutno u BiH poslovanje političkih stranaka u smislu finansija kontroliše CIK, tačnije njena Kancelarija za reviziju koja, kako kažu stručnjaci, nema ni kadrovske ni materijalne kapacitete da to uradi na pravi način.
"Treba uključiti i druge institucije u kontrolu poslovanja stranaka, ali trenutno nema spremnosti da se nešto mijenja jer im sadašnje stanje savršeno odgovara", rekao je Šehić.
Inače, u BiH se još 2016. godine pričalo o neophodnosti izmjena Zakona o finansiranju političkih stranaka, ali na kraju te izmjene i pored jasnih preporuka Ekspertskog tijela Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) svele su se samo na kozmetičke. Prema kasnijim izvještajima, od ukupno devet preporuka GRECO-a koji se odnose ne finansiranje političkih partija BiH je sprovela jednu, djelimično takođe jednu, a preostalih sedam nije sprovela.
U posljednjem izvještaju GRECO-a navedeno je da se bankarski sistem prilikom finansiranja političkih kampanja ne koristi dovoljno, što znači da se i dalje mnogo transakcija obavlja u kešu, bez adekvatne kontrole.
Takođe, ne postoji uvid u račune subjekata koji su povezani s političkim strankama, što znači da fizička i pravna lica koja na različite načine pomažu finansiranje neke političke stranke obično nisu poznata javnosti ili ne postoji uvid u njihovu uključenost u kampanje.
U GRECO-u su nakon što je objavljen izvještaj u februaru ove godine istakli da je neprihvatljivo da se toliko dugo čeka na objavljivanje utroška novca poslije izbora 2018. godine.
"Nedostatak napretka u području transparentnosti političkog finansiranja je razočaravajući. Implementiranje preporuka GRECO-a bi doprinijelo boljoj transparentnosti", kažu oni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.