BANJALUKA, SARAJEVO - Vlasti u BiH prema zaštiti životne sredine odnose se pasivno i svijest građana o ovom problemu je na jako niskom nivou.
Na ovo su povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, koji je juče obilježen u više od sto zemalja svijeta pod geslom "Vaš planet vas treba", upozorili predstavnici nevladinog sektora koji se bave ovom problematikom.
"Institucije koje se bave problemom zaštite životne sredine potpuno su pasivne. Informacije koje dostavljaju o ekologiji i stanju životne sredine svedu se na jednu pisanu stranu. Ekološki zakoni se ne poštuju i nikakvih sankcija nema", kaže Advija Đonlić iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.
U ekološkom udruženju "Eko-most" iz Mostara, koje je juče organizovalo akciju čišćenja Neretve, kažu da je ekološka svijest građana jako niska i da nadležni nikada sami ne reaguju na probleme.
"Nadležni su spremni pomoći, ali uvijek im je potrebno uputiti inicijativu i nikada ne rade sami niti bez inicijative pristupaju nekom od problema. Najveći problem je svijest naših građana koji nisu svjesni kakve probleme mogu prouzrokovati svojim odnosom prema sredini u kojoj žive", kaže Brankica Stojanović iz Udruženja "Eko-most".
Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma FBiH, kaže da BiH nije dramatično ekološki ugrožena zemlja i po očuvanoj prirodnoj vrijednosti spada među bolje očuvane u Evropi.
"Slažem se da ekološka svijest naših građana nije na zadovoljavajućoj razini. Problem je i to što je veliki broj gospodarskih subjekata ostao na prijeratnom odnosu prema okolišu što se mora uskoro izmijeniti", naglašava Herceg.
On ističe da treba preduzeti niz aktivnosti kao što su razvoj registra zagađivanja i postrojenja kao zagađivača, te da treba ojačati ekološku inspekciju "kako bi se osnažilo provođenje ekoloških zakona u praksi".
Herceg naglašava da veliki broj privrednih subjekata u FBiH nema ekološku dozovlu koja je zakonom obavezna.
"Privredni subjekti su oni koji se najviše protive Zakonu o zaštiti životne sredine. U prvom zakonskom roku koji je prolongiran do 31.12.2011. godine 90 odsto ovih subjekata nije podnijelo zahtjev za izdavanje ekološke dozvole", ističe Herceg.
Kristina Meknab, predstavnik UNDP-a u BiH, povodom Međunarodnog dana zaštite okoliša poručila je juče da pojedinac treba da djeluje te upozorila da u "ovoj prelijepoj zemlji do sada zaštita okoliša nije bila prioritetni problem".
"Međutim, ja sam uvjerena da su vlasti svjesne ovog problema i da će raditi na provođenju projekata iz oblasti okoliša", kazala je Meknabova.
Ona je istakla da pojedinac kontroliše klimatske promjene i poručila - isključite kompjuter, televiziju, sijalicu, trošite manje energije i idite na posao pješice.
Borislav Jakšić, koordinator prvog izvještaja BiH o klimatskim promjenama, rekao je da će taj izvještaj dati podatke, ali i rješenja i potencijale BiH u vezi sa umanjivanjem efekata klimatskih promjena.
"U izradi dokumenta uključeno je oko 45 domaćih eksperata iz 14 relevantnih oblasti", kazao je Jakšić.
Najveći zagađivači životne sredine u BiH su termoenergetska postrojenja, metalna i čelična industrija, hemijska i prehrambena industrija.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS takođe ističu da su postrojenja koja su izgrađena prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti životne sredine veliki problem i da su najveći zagađivači termoelektrane.
"Za postrojenja izgrađena poslije 2002. godine, kada je donesen Zakon o zaštiti životne sredine, nije problem i oni manje-više svi imaju ekološku dozvolu. Rok za podnošenje zahtjeva je kraj ove godine i on se neće prolongirati", kažu u resornom ministarstvu RS.
Aktivnosti
Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine juče je 39 nevladinih organizacija sjeveroistočne BiH kampanjom pozvalo sve građane na veće zanimanje za problem zaštite okoliša.
U Banjaluci je na Trgu Krajine u organizaciji grupe Energija organizovano potpisivanje čestitki koje su poslate na adresu Ministarstva industrije, energetike i razvoja sa zahtjevom da nadležni izrade energetske strategije.
U opštini Trebinje organizovan je okrugli sto na temu unapređenja i zaštite životne sredine a u posljednje vrijeme su preduzete aktivnosti kao što je uređenje obala rijeke Trebišnjice u sradnji s firmom HET, sječa starog i oboljelog drveća i sadnja novog i postavljanje novih 250 kanti za otpatke.